Vesti

Sarajevo meri uticaj gradnje na kvalitet vazduha; prečišćivači stigli u vrtiće

Sarajevo meri uticaj gradnje na kvalitet vazduha preciscivaci stigli u vrtice

Foto: Adestuparu, Pixabay

Objavljeno

17.02.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.02.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Predškolci u glavnom gradu Bosne i Hercegovine će lakše disati nakon nabavke u kojoj je UNDP podržao lokalne vlasti. Kantonalna vlada je takođe pripremila metodologiju i disperzioni model za zagađivače vazduha i efekat koji bi imali planirani objekti. Kvalitet vazduha se poslednjih meseci jako pogoršao, što je izazvalo proteste u javnosti i povećalo pritisak na donosioce odluka u kantonu.

Vlada Kantona Sarajevo kupila je sto prečišćivača da bi popravila kvalitet vazduha u svojim predškolskim ustanovama. Cilindrični uređaji s trostrukim filterima nabavljeni su od proizvođača sa sedištem u Sjedinjenim Državama i uz pomoć Programa Ujedinjenih nacija za razvoj.

UNDP-ov lokalni predstavnik Edis Arifagić izjavio je da je zadovoljan što su prečišćivači vazduha brzo stigli u vrtiće, ali je dodao da je to samo jedna u nizu hitnih mera na spisku i da kvalitet vazduha za lokalne vlasti mora cele godine da ima strateški značaj.

Oprema je poručena usled javnog pritiska zbog ekstremne zagađenosti vazduha ove zime. Rezultati na državnim stanicama za merenje u glavnom gradu Bosne i Hercegovine bili su među najgorima u regionu. Balkanci pate mnogo više od proseka na evropskom kontinentu, a vremenski uslovi su doprineli da se kvalitet vazduha pogorša.

Većina zagađenja potiče iz termoelektrana na ugalj. Pojedinačna ložišta za grejanje i korišćenje drugih fosilnih goriva isto imaju ozbiljne posledice, zajedno sa velikim udelom starih i neispravnih vozila.

Pored nabavke prečišćivača, Kanton Sarajevo je upravo predložio metodologiju za procenu uticaja građevinskih aktivnosti na kvalitet vazduha. Projekat je uključio izračunavanje baznog disperzionog modela za upotrebu u prostornom planiranju, saopštila je vlada i napomenula da je Austal2000 referentan model u Saveznoj agenciji za životnu sredinu (UBA) Nemačke.

Lokalni zavod za planiranje bi trebalo ovlastiti da spreči investitore da grade nove izvore emisija na mestima koje već opterećuju zagađivači. Ovaj model uračunava kotlarnice za grejanje, kućne sisteme i saobraćaj.

Kvartovi Buća potok, Buljakov potok, Aneks i Hrasno brdo su obeleženi zbog najjačih izvora zagađenja vazduha, koje vetar raznosi po kotlini. Istraživači su upozorili da treba hitno reagovati i ukazali na nedostatak gasne infrastrukture i daljinskog grejanja. Oni su radili s podacima o sumpor-dioksidu, azotnim oksidima i praškastim materijama klase PM10.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

GGF partnerstvo Svedskom agencijom medunarodni razvoj saradnju Sida

GGF uspostavio partnerstvo sa Švedskom agencijom za međunarodni razvoj i saradnju

17. februar 2020. - GGF i Švedska agencija za međunarodni razvoj i saradnju pojačavaju zeleno kreditiranje na Zapadnom Balkanu i u Istočnom susedstvu EU

Maja Macic, Alkazar Energy

Maja Maćić: Alcazar Energy širi prisustvo na Zapadnom Balkanu

17. februar 2020. - Maja Maćić, direktorka za Balkan kompanije Alcazar Energy, izjavila je na Beogradskom energetskom forumu da kompanija očekuje početak građevinskih aktivnosti za neke projetke već ove godine.

zapadni balkan mreze giz projekat Regionalna razmena znanja o elektroenergetskom sektoru ohrid

Treća Regionalna razmena znanja o elektroenergetskom sektoru: Bez mreža nema energetske tranzicije

17. februar 2020. - Treća Regionalna razmena znanja o elektroenergetskom sektoru u Ohridu okupila je više od 80 stručnjaka sa Zapadnog Balkana

solarne elektrane egesa enerji vojvodina

Turski investitor gradi dve solarne elektrane u Vojvodini

17. februar 2020. - Turska kompanija Egesa Enerji započela je projekat izgradnje dve solarne elektrane u Vojvodini, ukupne snage 8,6 MW