Životna sredina

Rashladi grad – obeleži klimatski izazov u Beogradu i predloži rešenje

Rashladi grad – ubelezi klimatski izazov u Beogradu

Slika: Centar za promociju nauke

Objavljeno

17.06.2020.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

17.06.2020.

Država

Komentari

0

Podeli

Centar za promociju nauke otvorio je mogućnost za građane da u Beogradu prepoznaju i na mapi obeleže klimatski izazov ili više njih i predlažu rešenja.

Uz podršku beogradskog Sekretarijata za zaštitu životne sredine, Centar za promociju nauke je pokrenuo projekat TeRRIFICA, koji se finansira iz istraživačkog i inovativnog programa Evropske unije Horizont 2020. Klimatske promene su ovde žive i opipljive: zime postaju blage, snega gotovo da nema, a leta su nikad toplija, poručuju organizatori i pozivaju sve da tokom leta na interaktivnoj mapi obeleže mesto u gradu na kojem ih vrućina najviše pogađa ili drugi klimatski izazov.

Da li negde nedostaje javna česma ili hladovina? Kako bi na nekoj lokaciji mogli da se ublaže efekti vrućine? Građani imaju priliku da obeleže i dobre i loše primere i pomognu da se Beograd bolje prilagodi na klimatske promene, koje se ispoljavaju i obilnijim padavinama i jačim sušama.

Po otvaranju naloga, svako može da ucrta lokaciju na kojoj se posebno loše ili dobro oseća tokom toplotnog talasa ili da ukaže na zagađenje vazduha, degradaciju zemljišta i rizike vezane za nivo vode i jake vetrove

Rečena crowdmapping platforma ima pet kategorija, a korisnici obeležavaju mesta i anonimno upisuju informacije. Na primer, po pitanju temperature mogu da se izjasne na kom mestu se osećaju dobro, a na kom loše tokom toplotnih talasa.

Mogu se ostavljati upozorenja o visokom riziku u pogledu nivoa vode i ekstremnih vetrova te zagađenju vazduha. Moguće je oceniti i održavanje odnosno degradaciju zemljišta.

Po otvaranju naloga za alatku, učesnici postaju naučni istraživači, navedeno je u objavi.

Muzičarka Ida Prester je junakinja promotivnog spota u režiji Miloša Tomića. Pridružuju se i klimatolozi, energetičari, arhitekte, geolozi, ornitolozi i drugi stručnjaci i iz svog ugla upozoravaju da ljudi moraju da deluju na polju zaštite životne sredine i informišu se o svojoj ulozi u usporavanju klimatskih promena. Do suštinskih promena moguće je stići isključivo ukoliko se u akciju za klimu uključe svi: građani, udruženja, naučnici i zvaničnici na relevantnim političkim pozicijama, saopšteno je.

Ljudi moraju da deluju na polju zaštite životne sredine i informišu se o svojoj ulozi u usporavanju klimatskih promena

Očuvani i funkcionalni ekosistemi i zdrava životna sredina uslov su naše budućnosti, svet mora da se ujedini u naporima za ozdravljenje planete, a koncept građanske nauke je važan okvir kroz koji možemo da utičemo na dešavanja u našem okruženju, kažu u Centru za promociju nauke.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

bef 2023 aukcije neda lazendic

Neda Lazendić: Srbija ima pouzdano okruženje za investicije u obnovljivu energiju

17. jun 2020. - Neda Lazendić je bila jedan od govornika na panelu Četiri izazova za značajnije učešće obnovljivih izvora u regionu na konferenciji BEF 2023.

bef 2023 baterije PPA maja turkovic cwp

Maja Turković: Baterije će automatski počistiti veliki broj zahteva za priključenje na mrežu

17. jun 2020. - Obaveza instaliranja baterija će povećati ulaganje u nove elektrane 20-30 odsto, rekla je ona na Beogradskom energetskom forumu 2023.

energija iz otpada srbija steta korist

Video: Energija iz otpada – realna briga ili prilika za rešavanje problema?

17. jun 2020. - Korišćenje otpada za dobijanje energije je sastavni deo hijerarhije upravljanja otpadom i izaziva suprostavljene stavove u Srbiji

vinca spaljivanje otpada deponija beo cista energija

Beo Čista Energija započela proizvodnju energije spaljivanjem otpada u Vinči (VIDEO)

17. jun 2020. - Postrojenjem upravljaju francuska Veolia i japanski Itochu, koji su sa Gradom Beogradom sklopili ugovor o javno-privatnom partnerstvu