Električna energija

Poništena ekološka dozvola za hidroelektranu na Drini

hidroelektrane-drina-most

Foto: fotos1992 from Pixabay

Objavljeno

02.05.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.05.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Projekat izgradnje velikih hidroelektrana na Drini se suočava sa novim zastojima, nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine prihvatio žalbu nevladine organizacije Aarhus centar u BiH i poništio rešenje o izdavanju ekološke dozvole za HE Foča.

Organizacija Aarhus centar je 24. aprila primila presudu Ustavnog suda BiH kojom se usvaja njena tužba. Nju su prethodno odbili Okružni sud u Banjaluci i Vrhovni sud Republike Srpske. Tužba, koja se poziva na proceduralne nedostatke rešenja o obnovi ekološke dozvole, podneta je 2018. godine.

Izgradnjom bilo kakve brane na Drini bi kvalitet vode, biodiverzitet i razvoj turizma bili uveliko ugroženi, tvrdi Aarhus centar. Takođe, kako tvrdi ova organizacija, teško je isključiti potencijalne uticaje ovih velikih hidroelektrana na kanjon reke Tare u Crnoj Gori. Izgradnja HE Foča i HE Buk Bijela, kao i treće planirane elektrane na Drini, HE Paunci, zajednički je projekat Republike Srpske i Srbije.

Proces izdavanja dozvole za HE Foča je „vraćen na početak,“ a isto se očekuje i za HE Buk Bijela

Ovim je izdata ekološka dozvola za HE Foča poništena i ceo proces vraćen na početak, izjavila je Nataša Kovačević iz CEE Bankwatch Network. Isto se očekuje i za HE Buk Bijela, s obzirom da su obe ekološke dozvole deo uvezanog sistema i u Crnoj Gori objedinjenog prekograničnog procesa učešća javnosti, koji je u slučaju HE Foča ocenjen kao pravno manjkav, kaže Kovačević.

Što se tiče HE Buk Bijela, njenu izgradnju iz ekoloških razloga osporavaju država Crna Gora, ekološke organizacije u BiH i Crnoj Gori, ali i Federacija BiH, koja smatra da Republika Srpska kao entitet nije nadležan da sam donese odluku o gradnji hidroelektrana na Drini.

U julu prošle godine, BiH i Crna Gora osnovale su zajedničku radnu grupu za rešavanje problema vezanih za projekat HE Buk Bijela, a nekoliko nedelja kasnije Republika Srpska je saopštila da će uraditi dodatnu ekološku studiju kako bi se analizirali efekti gradnje hidroelektrane na Nacionalni park Durmitor u Crnoj Gori.

Srbija završila pripremne radove za HE Buk Bijela

Kamen temeljac za HE Buk Bijela postavljen je maja 2021. godine, a Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović rekla je u martu ove godine da je Srbija, koja je većinski vlasnik projekta, završila pripremne radove i da je ostalo da se završe sve studije o proceni uticaja na životnu sredinu i izabere glavni izvođač.

“Kapacitet ove hidroelektrane je 114 megavata, a projekat je opravdan i energetski i komercijalno,” izjavila je Đedović Handanović.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija mreze eu fond eles distribucije operatori

Slovenija u elektromreže ulaže 174 miliona evra

2. maj 2024. - Slovenija nastavlja da ulaže u jačanje elektroenergetskog sistema, koji je ključna infrastruktura za energetsku tranziciju

Evropa u pogledu veleprodajnih cena struje nije u krizi analiza

Evropa u pogledu veleprodajnih cena struje nije u krizi – analiza

2. maj 2024. - Intervenisanje na veleprodajnom tržištu struje bi povećalo troškove za potrošače, a dovelo u pitanje poverenje investitora, stoji u izveštaju kojeg je naručio Eurelectric

bih prva energetska zajednica visoko projekat bihrec serda udruzenje gss

Prva energetska zajednica u BiH trebalo bi da bude osnovana u Visokom

2. maj 2024. - BIHREC projekat finansira se kroz regionalni program "Better cohesion through development of energy communities in the Western Balkans"

epcg baterijsko skladistenje energije tender

EPCG bez ponuda na novom tenderu za baterijsko skladištenje energije

2. maj 2024. - Drugi tender je bio za baterijski sistem sa svega 200 kWh do 260 kWh kapaciteta, dok se na prvom, poništenom, tražilo ukupno 240 MWh