Električna energija

Poništena ekološka dozvola za hidroelektranu na Drini

hidroelektrane-drina-most

Foto: fotos1992 from Pixabay

Objavljeno

02.05.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.05.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Projekat izgradnje velikih hidroelektrana na Drini se suočava sa novim zastojima, nakon što je Ustavni sud Bosne i Hercegovine prihvatio žalbu nevladine organizacije Aarhus centar u BiH i poništio rešenje o izdavanju ekološke dozvole za HE Foča.

Organizacija Aarhus centar je 24. aprila primila presudu Ustavnog suda BiH kojom se usvaja njena tužba. Nju su prethodno odbili Okružni sud u Banjaluci i Vrhovni sud Republike Srpske. Tužba, koja se poziva na proceduralne nedostatke rešenja o obnovi ekološke dozvole, podneta je 2018. godine.

Izgradnjom bilo kakve brane na Drini bi kvalitet vode, biodiverzitet i razvoj turizma bili uveliko ugroženi, tvrdi Aarhus centar. Takođe, kako tvrdi ova organizacija, teško je isključiti potencijalne uticaje ovih velikih hidroelektrana na kanjon reke Tare u Crnoj Gori. Izgradnja HE Foča i HE Buk Bijela, kao i treće planirane elektrane na Drini, HE Paunci, zajednički je projekat Republike Srpske i Srbije.

Proces izdavanja dozvole za HE Foča je „vraćen na početak,“ a isto se očekuje i za HE Buk Bijela

Ovim je izdata ekološka dozvola za HE Foča poništena i ceo proces vraćen na početak, izjavila je Nataša Kovačević iz CEE Bankwatch Network. Isto se očekuje i za HE Buk Bijela, s obzirom da su obe ekološke dozvole deo uvezanog sistema i u Crnoj Gori objedinjenog prekograničnog procesa učešća javnosti, koji je u slučaju HE Foča ocenjen kao pravno manjkav, kaže Kovačević.

Što se tiče HE Buk Bijela, njenu izgradnju iz ekoloških razloga osporavaju država Crna Gora, ekološke organizacije u BiH i Crnoj Gori, ali i Federacija BiH, koja smatra da Republika Srpska kao entitet nije nadležan da sam donese odluku o gradnji hidroelektrana na Drini.

U julu prošle godine, BiH i Crna Gora osnovale su zajedničku radnu grupu za rešavanje problema vezanih za projekat HE Buk Bijela, a nekoliko nedelja kasnije Republika Srpska je saopštila da će uraditi dodatnu ekološku studiju kako bi se analizirali efekti gradnje hidroelektrane na Nacionalni park Durmitor u Crnoj Gori.

Srbija završila pripremne radove za HE Buk Bijela

Kamen temeljac za HE Buk Bijela postavljen je maja 2021. godine, a Ministarka rudarstva i energetike Srbije Dubravka Đedović Handanović rekla je u martu ove godine da je Srbija, koja je većinski vlasnik projekta, završila pripremne radove i da je ostalo da se završe sve studije o proceni uticaja na životnu sredinu i izabere glavni izvođač.

“Kapacitet ove hidroelektrane je 114 megavata, a projekat je opravdan i energetski i komercijalno,” izjavila je Đedović Handanović.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

beogradski energetski forum 2025 sponzori

Sve je spremno za Beogradski energetski forum 2025 – dobro došli!

2. maj 2024. - Beogradski energetski forum 2025. će 14. i 15. maja okupiti četiri stotine učesnika iz više od 30 zemalja regiona, Evrope i sveta

U Evropi rast kapaciteta iz baterija rekordan ali tempo usporava

U Evropi rast kapaciteta iz baterija rekordan, ali tempo usporava

2. maj 2024. - Prošle godine je zabeležen velik skok novoinstaliranog kapaciteta baterija za skladištenje energije, ali ne toliko impresivan kao ranije

Severnomakedonski ESM kupce pepela termoelektrane na ugalj

Severnomakedonski ESM traži kupce pepela iz termoelektrane na ugalj

2. maj 2024. - Pepeo od uglja iz kompleksa REK Bitola koristi se u građevinskoj industriji. Svaki od tri bloka generiše do dve tone dnevno kao nusproizvod.

EPS ugovore otkupu elektricne energije vetroparkova Alibunar 1 Alibunar 2

EPS potpisao ugovore o otkupu električne energije iz vetroparkova Alibunar 1, Alibunar 2

2. maj 2024. - Električnu energiju iz budućih vetroparkova Alibunar 1 i Alibunar 2, ukupne snage 168 megavata, preuzimaće Elektroprivreda Srbije