OIE

Nemačka zaustavila četiri projekta vredna 105 miliona evra u Republici Srpskoj

republika srpska nemacka projekti ambasada prekid trebinje 1

HE Trebinje 1 (foto: HET)

Objavljeno

10.08.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.08.2023.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nemačka vlada odlučila je da okonča četiri infrastrukturna projekta u Republici Srpskoj čija je ukupna vrednost 105 miliona evra, saopštila je nemačka ambasada u Bosni i Hercegovini, a kao razlog je navedena secesionistička politika Republike Srpske i predsednika Milorada Dodika.

Zaustavljeni su projekti rehabilitacije hidroelektrane Trebinje, faza III i IV, vetroparka Hrgud i prečišćavanja otpadnih voda u Gradišci, koji je, takođe, predmet saradnje sa Švajcarskom.

Nemačka savezna vlada odlučila je da u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska dopusti da isteknu četiri infrastrukturna projekta ukupne vrednosti od 105 miliona evra i da se na taj način sukcesivno okončaju, poručila je Ambasada, i dodala da je pozadina ovog poteza nastavak secesionističke politike Republike Srpske i njenog predsednika Milorada Dodika.

Četiri projekta su privremeno zaustavljena u aprilu 2022.

Ambasada podseća da je nemačka vlada zbog odluka Narodne skupštine Republike Srpske u decembru 2021. o vraćanju nadležnosti i stvaranju vlastitih institucija s ciljem slabljenja države BiH, u aprilu 2022. odlučila da privremeno zaustavi četiri infrastrukturna projekta.

Nemačka je tada tražila da se povuku „neustavne odluke“ Skupštine RS i da se okonča blokada državnih institucija.

Međutim, kako se dodaje, nije došlo do povlačenja secesionističkih mera koje je tražila nemačka vlada. Umesto toga, predsednik i Vlada RS nastavili su s eskalacijom političke krize, navela je Ambasada.

Savezna vlada Nemačke je zato sada donela odluku da neće ponovo pokretati obustavljene projekte, pa će oni sukcesivno biti okončani u skladu s ugovorom.

Ova odluka se, kako je saopšteno, eksplicitno ne odnosi na ostale projekte nemačke razvojne saradnje koji se realizuju na nivou BiH ili regiona Zapadnog Balkana, a time uključuju i Republiku Srpsku, kao ni na saradnju s civilnim društvom.

Zaustavljeni krediti KfW-a

Projekti koji su obustavljeni trebalo je da budu finasirani kreditima nemačke razvojne banke KfW. Ona je za vetroelektranu Hrgud pripremila 60 miliona evra, dok bi preostali iznos, od oko četiri miliona evra, obezbedila Elektroprivreda Republike Srpske (ERS).

Za rehabilitaciju HE Trebinje  predviđena je donacija od četiri miliona evra nemačke vlade i kredit KfW-a od šest miliona evra.

Banka je odobrila i kredit od 10,3 miliona evra za postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a Vlada Švajcarske bi trebalo da obezbedi donaciju od 4,3 miliona evra.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

ugalj rudnik rudari

Nevolje rudara prete da ugroze proizvodnju električne energije u regionu

10. avgust 2023. - Rudari u rumunskom kompleksu CE Oltenia organizovali su proteste, uključujući štrajk glađu, zbog mogućnosti da im ukinu bonove za obroke i smanje plate

crna gora paket elektricna energija spajanje trzista energetska zajednica

Crna Gora završila usvajanje EU Paketa za integraciju električne energije

10. avgust 2023. - Crna Gora je okončal transpoziciju Paketa za integraciju električne energije Evropske unije, saopštio je Sekretarijat Energetske zajednice

Neto uvoz elektricne energije u Sloveniju 2025 usestostrucen

Neto uvoz električne energije u Sloveniju 2025. ušestostručen

10. avgust 2023. - Izvoz struje iz Slovenije je prošle godine pao sedam odsto, a uvoz je povećan 9,8 procenata. Negativni bilans je skočio 525 odsto.

eu solarni paneli krovovi potencijal

Krovne solarne elektrane mogu obezbediti 40 odsto struje u EU

10. avgust 2023. - Dosad je samo oko 10 odsto krovova opremljeno fotonaponskim sistemima. Uprkos tome ovi sistemi predstavljaju većinu solarnih kapaciteta EU