OIE

HET se priprema za izgradnju hidroelektrane Bileća od 32 megavata

HET hidroelektrane Bileća 32 megavata

Kevin Frost / https://creativecommons.org/licenses/by/2.5/legalcode

Objavljeno

10.09.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.09.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hidroelektrane na Trebišnjici planiraju da u okviru podsistema Gornji horizonti postave hidroelektranu Bileća od 32 megavata. Bila bi poslednja u nizu, nizvodno od HE Nevesinje i HE Dabar, koja je već u izgradnji.

Preduzeće Hidroelektrane na Trebišnjici – HET, koje posluje u okviru Elektroprivrede Republike Srpske (ERS), predale su entitetskom Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju zahtev za prethodnu procenu uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje hidroelektrane Bileća.

Predložena je varijanta s dve turbine od ukupno 32 megavata i s protokom vode od 60 kubnih metara u sekundi. Maksimalna snaga od 33.5 megavata bi u tim uslovima omogućila proizvodnju 122 gigavat-sata godišnje, pokazuju proračuni.

Tri hidroelektrane u kaskadi Gornji horizonti imaće ukupnu snagu 252 megavata

Protočna hidroelektrana Bileća zamišljena je da bude treća i poslednja u nizu podsistema Gornji horizonti. Prvo u kaskadi bi bilo postrojenje Nevesinje, planirane snage 60 megavata.

Sledi hidroelektrana Dabar od 160 megavata, koja je u izgradnji. Za lokaciju pogona Bileća izabran je nizvodni kraj tunela od Fatnice do Bilećkog jezera. On je probijen 2006. godine. Deo jezera je na teritoriji Crne Gore.

Hidroelektrane na Trebišnjici ispod te tačke upravljaju hidrocentralom Trebinje 1 i malom hidroelektranom Trebinje 2, a proizvodnju iz hidroelektrane Dubrovnik, kod ušća Trebišnjice u Jadransko more, Hrvatska elektroprivreda deli sa ERS-om. Reverzibilna hidroelektrana Čapljina, koju je 1992. preuzela Elektroprivreda HZHB, predaje pola proizvedene struje ERS-u.

Ukupna proizvodnja električne energije u sistemu preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici može da dostigne 3,9 teravat-sati godišnje

Hidroenergetski sistem reke Trebišnjice bi zajedno s planiranim objektima trebalo da dostigne kapacitet od skoro 1,1 gigavat, stoji u dokumentaciji. Ukupna proizvodnja u konačnoj etapi iznosila bi 3,9 teravat-sati godišnje.

Idejni projekti za skoro sve celine izrađeni su osamdesetih godina prošlog veka, a za Bileću 2015. godine. Ta hidroelektrana, koja će se nalaziti kod naselja Čepelica, imaće zanemariv uticaj na životnu sredinu osim zagađenja vazduha tokom izgradnje, piše u dokumentu kojeg su Hidroelektrane na Trebišnjici priložile uz zahtev.

EFT grupa iz Srbije je pre godinu dana s Ministarstvom energetike i rudarstva Republike Srpske potpisala ugovor o koncesiji za izgradnju solarne elektrane Bileća od 60 megavata. Postoji i projekat fotonaponskog postrojenja Trebinje 1.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

DRI vetroelektrane Ljubovo 120 megavata Hrvatskoj

DRI planira izgradnju vetroelektrane Ljubovo od 120 megavata u Hrvatskoj

10. septembar 2021. - DRI je objavio da radi na projektu vetroelektrane Ljubovo od 120 megavata u Hrvatskoj i da izgradnja treba da počne 2027. godine

bih epbih vlasic kfw vetroelektrana tender konsultant

EPBiH traži savetnika za gradnju vetroparka Vlašić

10. septembar 2021. - Državna elektroprivreda EPBiH traži konsultantske usluge za Vlašić, svoj drugi vetropark. Prvi - Podveležje otvorlila je 2021.

Balkan Solar Summit

Balkan Solar Summit održaće se 27. i 28. februara u Banjaluci

10. septembar 2021. - U Banja Luci će 27. i 28. februara 2025. biti održan treći po redu Balkan Solar Summit

Hyundai Engineering UGT izgradnju za najvise godinu dana

Izgradnja 1 GW solarnih elektrana u Srbiji kreće početkom 2026. godine

10. septembar 2021. - Prvi radovi na projektu solarnih elektrana od ukupno jednog gigavata, sa baterijama, očekuju se najkasnije početkom 2026, izjavila je ministarka Dubravka Đedović Handanović