OIE

HET se priprema za izgradnju hidroelektrane Bileća od 32 megavata

HET hidroelektrane Bileća 32 megavata

Kevin Frost / https://creativecommons.org/licenses/by/2.5/legalcode

Objavljeno

10.09.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.09.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hidroelektrane na Trebišnjici planiraju da u okviru podsistema Gornji horizonti postave hidroelektranu Bileća od 32 megavata. Bila bi poslednja u nizu, nizvodno od HE Nevesinje i HE Dabar, koja je već u izgradnji.

Preduzeće Hidroelektrane na Trebišnjici – HET, koje posluje u okviru Elektroprivrede Republike Srpske (ERS), predale su entitetskom Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju zahtev za prethodnu procenu uticaja na životnu sredinu za projekat izgradnje hidroelektrane Bileća.

Predložena je varijanta s dve turbine od ukupno 32 megavata i s protokom vode od 60 kubnih metara u sekundi. Maksimalna snaga od 33.5 megavata bi u tim uslovima omogućila proizvodnju 122 gigavat-sata godišnje, pokazuju proračuni.

Tri hidroelektrane u kaskadi Gornji horizonti imaće ukupnu snagu 252 megavata

Protočna hidroelektrana Bileća zamišljena je da bude treća i poslednja u nizu podsistema Gornji horizonti. Prvo u kaskadi bi bilo postrojenje Nevesinje, planirane snage 60 megavata.

Sledi hidroelektrana Dabar od 160 megavata, koja je u izgradnji. Za lokaciju pogona Bileća izabran je nizvodni kraj tunela od Fatnice do Bilećkog jezera. On je probijen 2006. godine. Deo jezera je na teritoriji Crne Gore.

Hidroelektrane na Trebišnjici ispod te tačke upravljaju hidrocentralom Trebinje 1 i malom hidroelektranom Trebinje 2, a proizvodnju iz hidroelektrane Dubrovnik, kod ušća Trebišnjice u Jadransko more, Hrvatska elektroprivreda deli sa ERS-om. Reverzibilna hidroelektrana Čapljina, koju je 1992. preuzela Elektroprivreda HZHB, predaje pola proizvedene struje ERS-u.

Ukupna proizvodnja električne energije u sistemu preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici može da dostigne 3,9 teravat-sati godišnje

Hidroenergetski sistem reke Trebišnjice bi zajedno s planiranim objektima trebalo da dostigne kapacitet od skoro 1,1 gigavat, stoji u dokumentaciji. Ukupna proizvodnja u konačnoj etapi iznosila bi 3,9 teravat-sati godišnje.

Idejni projekti za skoro sve celine izrađeni su osamdesetih godina prošlog veka, a za Bileću 2015. godine. Ta hidroelektrana, koja će se nalaziti kod naselja Čepelica, imaće zanemariv uticaj na životnu sredinu osim zagađenja vazduha tokom izgradnje, piše u dokumentu kojeg su Hidroelektrane na Trebišnjici priložile uz zahtev.

EFT grupa iz Srbije je pre godinu dana s Ministarstvom energetike i rudarstva Republike Srpske potpisala ugovor o koncesiji za izgradnju solarne elektrane Bileća od 60 megavata. Postoji i projekat fotonaponskog postrojenja Trebinje 1.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

elektricne energije regionu dekarbonizaciji zelenu energiju uloga nuklearki BEF 2025

Dekarbonizacija regiona Jugoistočne Evrope: ubrzano i obnovljivi izvori i nuklearna energija

10. septembar 2021. - Predstavnici elektroprivreda i privatnih proizvođača struje su na konferenciji BEF 2025 govorili o različitim pristupima dekarbonizaciji u regionu

Kopaonik ce biti domacin 37. CIGRE savetovanja, u fokusu tehnologije buducnosti i izazovi energetske tranzicije

37. CIGRE savetovanje na Kopaoniku: u fokusu tehnologije budućnosti i izazovi energetske tranzicije

10. septembar 2021. - Od 26. do 30. maja 2025. godine, u hotelu Grand na Kopaoniku održaće se 37. Savetovanje CIGRE Srbija – jedno od najznačajnijih stručnih okupljanja u oblasti elektroenergetike u regionu

beogradski energetski forum 2025 bef energetska tranzicija tehnologije finansiranje turkovic presern

BEF 2025: Tehnologije za energetsku tranziciju postoje, i sve su jeftinije

10. septembar 2021. - Učesnici panela Energetska revolucija na delu bili su Maja Turković, CWP, Aleš Prešern, Siemens Energy, i Kristijan Bejnju, Kommunalkredit Austria AG

eu zeleni vodonik subvencije

15 projekata zelenog vodonika dobija skoro milijardu evra iz fondova EU

10. septembar 2021. - Subvencije za proizvodnju zelenog vodonika dodeljene su na drugoj po redu aukciji koju je organizovala Evropska banka za vodonik