Energetska kriza

Nafta do maja dostiže 190 dolara za barel ako se Ormuz ne otvori – analiza

Nafta do maja dostiže 190 dolara za barel ako se Ormuz ne otvori analiza

Foto: iStock

Objavljeno

17.03.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.03.2026.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

I do 3,5 biliona dolara globalnog bruto društvenog proizvoda je u opasnosti, ili 3,15 odsto, u slučaju nastavka blokade Ormuskog moreuza, upozorio je SolAbility u svojoj analizi. Taj istraživački centar pocenjuje da će maksimum cene nafte Brent iznositi 128 dolara po barelu ili manje jedino ukoliko dođe do primirja u roku od dve nedelje. U suprotnom, nivo bi najkasnije 62. dana rata mogao da se katapultira do 190 dolara.

Ormuski tesnac je gotovo potpuno zatvoren od 28. februara, kada su Izrael i Sjedinjene Američke Države napali Iran. Do tog trenutka je to bio koridor za desetine tankera svakog dana, koji su prevozili 20 odsto svetske nafte. Prema projekciji nezavisnog instituta SolAbility, ovaj rat je globalnu privredu koštao 14 milijardi dolara samo danas, a trošak između 65. i 75. dana dostiže vrhunac od 38 milijardi dolara dnevno.

U scenariju eskalacije sukoba, gde prolaz Ormuz ostaje zatvoren, zbirni gubitak globalnog BDP-a dostiže vrtoglavih 3,5 biliona dolara ili 3,15 odsto. Pored nafte, među faktorima su nestašica tečnog prirodnog gasa (LNG) i đubriva, rastuća inflacija i skok premija osiguranja rizika transporta.

Referentna cena nafte tipa Brent dostiže vrhunac od 190 dolara po barelu najkasnije 62. dana, a iznad 160 dolara po barelu ostaje ukupno šest nedelja. Samo kredibilan prekid vatre u naredne dve nedelje može zadržati cenu na najviše 128 dolara po barelu, nivoa koji dostiže u roku od osam dana.

U ovom modelu, 45. dan je kritičan zbog nepovratne štete u poljoprivredi ukoliko se Ormuz ponovo ne otvori.

Devedesetog dana inflacija u najizloženijim privredama dostiže vrhunac od ekstremnih osam ili više procentnih poena iznad nivoa očekivanog da nije bilo rata. Važno je istaći da bi izvoznici nafte poput Norveške i Kanade, ostvarili snažan rast BDP-a.

Što se tiče regiona kojeg prati Balkan Green Energy News, analiza uključuje Rumuniju, koja ima nisku zavisnost od nafte iz Persijskog zaliva, kao i Grčku i Tursku, s umerenom zavisnošću. Sa zatvorenim Ormuzom, gubici nakon šest meseci redom dostižu 2,5 milijardi dolara (0,7 odsto BDP-a), 4,1 milijardu dolara (1,7 procenata) i 22,9 milijardi dolara (1,9 odsto).

Inače, referentna cena omanske nafte se od kraja februara već udvostručila na preko 150 dolara za barel. Brent se četvrti trgovački dan zaredom zatvorio iznad stotke.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Zapadni Balkan ranije izuzece elektricne energije iz CBAM a

Zapadni Balkan traži ranije izuzeće električne energije iz CBAM-a

17. mart 2026. - Crna Gora, Srbija, Bosna i Hercegovina, Kosovo* i Severna Makedonija traže prilagođavanje amandmana na Zakon EU o CBAM-u

odbrojavanje do Beogradskog energetskog foruma 2026 11 i 12 maja

Krenulo odbrojavanje do Beogradskog energetskog foruma 2026 – vidimo se 11. i 12. maja!

17. mart 2026. - BEF 2026, glavna B2B i B2G konferencija u oblasti energetike u regionu, ugostiće mnoštvo institucionalnih partnera i rekordan broj ministara energetike

kina sad sankcije iran rafinerije

Kina prvi put zvanično odlučila da ne poštuje sankcije SAD

17. mart 2026. - Kineska vlada je odlučila da zvanično blokira primenu sankcija koje su Sjedinjene Američke Države uvele protiv pet firmi sa sedištem u Kini

svet energetska kriza bum obnovljivi izvori energije fosilna goriva simon stil

Zbog energetske krize izazvane ratom nemoguće je ignorisati ekonomsku logiku obnovljive energije

17. mart 2026. - Energetska kriza učinila je da ekonomsku logiku obnovljive energije nije više moguće ignorisati, izjavio je Sajmon Stil, visoki zvaničnik UN