Životna sredina

Kojih pet gradova Jugoistočne Evrope teži nultoj emisiji CO2 do 2030?

Photo: Pixabay

Objavljeno

24.08.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

24.08.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Pet gradova u pet različitih zemalja jugoistočne Evrope deo su projekta čiji je cilj da se u njima nulta neto emisija CO2 postigne već 2030. godine, a model za finansiranje ove ambiciozne transformacije bi trebalo da bude takav da se ne povećava postojeći nivo zaduženja javnog i privatnog sektora.

Tih pet gradova su Skopje u Severnoj Makedoniji, Križevci u Hrvatskoj, Maribor u Sloveniji, Sarajevo u Bosni i Hercegovini i Niš u Srbiji.

Cilj je i da ovi gradovi 2025. godine budu “među najboljim mestima u Evropi za život, rad i posetu”

Projekat Transformativni finansijski mehanizam za zajednice jugoistočne Evrope (Transformation Financial Mechanism for Communities of South Eastern Europe) sprovodi građansko udruženje SmartUp – Social Innovation Lab iz Skopja, prestonice Severne Makedonije. Pored ostvarenja nulte neto emisije do 2030. godine, cilj je i da ovi gradovi 2025. godine budu “među najboljim mestima u Evropi za život, rad i posetu.”

Gradovi se suočavaju sa istim izazovima, poput zagađenja vazduha

Ovi gradovi se suočavaju sa istim izazovima, poput zagađenja vazduha, loše infrastrukture, neefikasnih javnih službi, odliva stanovništva i sve manjeg poverenja u institucije, ali istovremeno, oni imaju i potencijal da ostvare ovu ambicioznu viziju, kažu u SmartUp-u.

Cilj projekta je da se razviju inovativni mehanizmi finansiranja za različite aktivnosti, a potencijalne oblasti u kojima bi se primenjivao uključuju održivu urbanu mobilnost, obnovu starih i energetski neefikasnih zgrada, prelazak celih gradova na obnovljivu energiju, očuvanje i unapređenje prirode i biodiverziteta i tretman otpadnih voda.

Namera je da se razvije mehanizam finansiranja koji bi mogao da se primenjuje širom regiona

Takođe, namera je da se razvije mehanizam finansiranja koji bi mogao lako da se primenjuje i u drugim gradovima i regijama, a koji bi vremenom mogao da postane primenjiv i na nivou država i celog regiona.

Transformativni finansijski mehanizam za zajednice jugoistočne Evrope je jedan od 11 projekata u Evropi i jedan od tri u regionu koje je EIT Climate-KIC odabrao za finansiranje u sklopu Projekata odgovora na pandemiju (Pandemic Response Projects) čiji je cilj da se podstakne otvaranje novih radnih mesta i ekonomski oporavak nakon pandemije oboljenja COVID-19.

EIT Climate-KIC je zajednica znanja i inovacija, koju podržava Evropski institut za inovacije i tehnologiju i čiji je cilj da se ubrza tranzicija ka drušvu bez emisija CO2 i koje je otporno na klimatske promene. EIT Climate-KIC okuplja partnere iz poslovne i akademske zajednice, kao i iz javnog i neprofitnog sektora kako bi podržavao inovacije koje pomažu društvu da smanji svoj uticaj i prilagodi se klimatskim promenama.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

svetski dan zivotne sredine

Svetski dan životne sredine 2025: Zaustavimo zagađenje plastikom

24. avgust 2020. - Svetski dan zaštite životne sredine obeležava se svake godine 5. juna, a ovogodišnji fokus je na borbi protiv zagađenja plastikom

Rekordan gubitak suma u 2024, Planeta izgubila vise od 6,7 miliona hektara prasuma

Rekordan gubitak 2024: na planeti nestalo 6,7 miliona hektara prašuma

24. avgust 2020. - Prošle godine je u tropskim predelima izgubljeno više od 6,7 miliona hektara prašume – gotovo dvostruko više nego 2023.

Međunarodni dan biodiverziteta

Međunarodni dan biodiverziteta 2025: Harmonija s prirodom i održivi razvoj

24. avgust 2020. - Harmonija s prirodom i održivi razvoj su ovogodišnja tema Međunarodnog dana biodiverziteta

Svetski dan pčela 1

Svetski dan pčela: bez oprašivača nema hrane

24. avgust 2020. - U ovogodišnjem fokusu obeležavanja Svetskog dana pčela su rešenja zasnovana na prirodi za proizvodnju hrane i ključna uloga oprašivača u bezbednosti hrane