OIE

HEP najavio ulaganja u OIE od prosečno milijardu kuna godišnje – cilj udeo od 50% do 2030.

Foto: HEP

Objavljeno

07.12.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.12.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Hrvatska elektroprivreda (HEP) planira da ulaže prosečno milijardu kuna (oko 135 miliona evra) godišnje u hidroelektrane i ostale obnovljive izvore energije, što će omogućiti povećanje udela OIE sa 35% na 50% do 2030. godine, saopštio je HEP.

Taj cilj HEP planira da postigne revitalizacijom, odnosno povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana i ulaganjima u ostale obnovljive izvore energije, saopštio je HEP nakon puštanja u probni rad agregata B Hidroelektrane (HE) Ozalj 1.

U revitalizaciju hidroelektrana HEP planira da uloži ukupno oko 3,6 milijardi kuna (oko 487 miliona evra), od čega je do danas uloženo oko 1,4 milijarde kuna (oko 189,4 miliona evra), dok će do završetka revitalizacije 2028. godine uložiti još oko 2,2 milijarde kuna (oko 297,6 miliona evra). Rezultat tog investicionog ciklusa biće dodatnih 160 megavata nove snage u hidroelektranama, što odgovara snazi jedne velike hidroelektrane koja bi bila šesta po veličini među postojećim HEP-ovim hidroelektranama, navodi se u saopštenju.

U toku tender za izgradnju solarne elektrane Cres

HEP je ove godine pokrenuo ulaganja i u ostale obnovljive izvore energije. U toku je tender za izgradnju solarne elektrane na ostrvu Cres, projekat koji će HEP realizovati bez državnih podsticaja, a pri kraju su pregovori o preuzimanju projekta u razvoju solarne elektrane na ostrvu Vis, kao i još jedne sunčane elektrane i dva vetroparka. Već u 2019. godini HEP će u solarne i vetroelektrane uložiti 600 milijuna kuna (oko 81 milion evra), navodi se u saopštenju.

Hidroelektrane su pouzdan i konkurentan izvor zelene energije i zato HEP veliku pažnju posvećuje njihovoj modernizaciji i produženju životnog veka, saopštava kompanija i dodaje da će sledeće godine biti završeni projekti revitalizacije hidroelektrana Zakučac, Dubrovnik i Fužine, nastavljeni radovi na hidroelektranama Ozalj i Gojak i započeti revitalizacija hidroelektrana Varaždin i Senj.

Prva etapa revitalizacije HE Ozalj 1 završena je početkom 2018. godine, dok će treća etapa revitalizacije biti završena u 2019. godini. Ukupna vrednost sve tri etape revitalizacije HE Ozalj 1 iznosi 60 miliona kuna (oko 8,12 miliona evra) i njenim završetkom ukupna snaga hidroelektrane povećaće se sa 3,3 MW na 4 MW.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Grzegorz Zieliński EBRD Jugoistocnoj Evropi 1 juna Gžegož Zjelinjski

EBRD-ovo poslovanje u Jugoistočnoj Evropi od 1. juna vodi Gžegož Zjelinjski

7. decembar 2018. - EBRD-ov novi izvršni direktor za Jugoistočnu Evropu Gžegož Zjelinjski stupa na dužnost na početku sledećeg meseca

Dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija resenja tranziciju BEF Beogradski energetski forum

Dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija: nema univerzalnog rešenja, ali postoje prilike za lakšu tranziciju

7. decembar 2018. - Ne postoji univerzalno rešenje za dekarbonizaciju energetski intenzivne industrije ali prilike postoje za brzo ostvarivanje nekih rezultata, čulo se na Beogradskom energetskom forumu

NGEN Pametne baterije i vestacka inteligencija oslonac energetske tranzicije

NGEN: Pametne baterije i veštačka inteligencija su oslonac energetske tranzicije

7. decembar 2018. - NGEN-ovi predstavnici su na Beogradskom energetskom forumu poručili da je energetski sistem budućnosti decentralizovan, dinamičan i softverski kontrolisan

Uspostavljanje otporne prenosne mreže: ključna uloga balkanskih operatora prenosnih sistema u zelenoj tranziciji BEF 2026

Balkanski operatori prenosnih sistema pred izazovom zelene tranzicije: mreža mora da prati energetski zaokret

7. decembar 2018. - Ulaganja u mrežu, digitalizaciju i skladištenje energije su ključni za sigurnost snabdevanja u eri ubrzane dekarbonizacije, poručili su predstavnici operatora prenosnih sistema iz regiona na Beogradskom energetskom forumu - BEF 2026