Električna energija

GEN energija: 1.000 MW nuklearke Krško 2 koštaće najmanje 9,3 milijarde evra

krsko 2 slovenija nuklearka cena struje trosak

Foto: GEN energija

Objavljeno

29.05.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.05.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Studija priključenja nuklearne elektrane Krško 2 (JEK2) na elektroenergetski sistem Slovenije pokazala je da je, sa stanovišta uticaja na mrežu, optimalni kapacitet do 1.300 MW, dok ekonomska analiza sugeriše trošak investicije od najmanje 9,3 milijarde evra za snagu od 1.000 MW.

Podatke je saopštila kompanija GEN energija, koja je nedavno nadležnom ministarstvu poslala Nacrt Predloga inicijative za početak nacionalnog prostornog planiranja za gradnju nuklearne elektrane Krško 2 (JEK 2). U slovenačkoj javnosti traje polemika o tome koliki bi kapacitet trebalo da ima nuklearka, i sama gradnja nije izvesna jer će o tome odlučiti građani na referendumu.

Sa ciljem informisanja zainteresovane javnosti o projektu, GEN energija će u junu otvoriti informativnu kancelariju u prostorijama Opštine Krško, a održaće i prezentacije u više slovenačkih gradova.

Aleksandar Momirovski, sa Elektroinstituta Milan Vidmar, predstavio je rezultate studije priključenja elektrana snage od 1.000 MW do 2.400 MW. Studija obuhvata analize sigurnosti i stabilnosti elektroenergetskog sistema.

Cena struje kreće se od 66 do 144 evra op MWh

Ključni nalazi su da je sa stanovišta bezbednosti i stabilnosti sistema optimalna veličina JEK2 do 1.300 MW, kao i da su potrebni novi izvori za pružanje balansnih usluga, rekao je Momirovski.

U okviru ekonomske procene projekta Kruno Abramovič, izvršni direktor za finansije GEN energije, predstavio je strukturu investicionih i troškova poslovanja. Na osnovu do sada prikupljenih i dobijenih podataka, koji nisu zasnovani na obavezujućim ponudama potencijalnih dobavljača opreme i usluga, elektrana od 1.000 MW koštala bi 9,3 milijarde evra, a 15,4 milijarde evra od 1.650 MW.

GEN energija je istakla da su to cifre bez troškova finansiranja, i najavila da će za reviziju ovih proračuna angažovati međunarodno priznatu firmu, i da će njen stav biti poznat pre referenduma.

Cena električne energije iz nuklearke, u zavisnosti od troškova finansiranja projekta, trebalo bi da se kreće od 66 do 144 evra po MWh.

Paravan: Vrlo je važno kakva će biti uloga države u finansiranju projekta

Finansijska struktura i izvori finansiranja biće poznati i utvrđeni, kako je navela GEN energija, pre donošenja konačne investicione odluke, koja se očekuje 2028. godine.

Trošak finansiranja imaće veliki uticaj na projekat, pa je vrlo važno kakva će biti uloga države, izjavio je Dejan Paravan, generalni direktor kompanije.

Nuklearka Krško 2 trebalo bi da obezbedi stabilno snabdevanje električnom energijom najmanje 60 godina, a u slučaju produženja radnog veka 80 i više godina. Investicija bi, kako je saopšteno, trebalo da otvori 5.640 novih radnih mesta za 10 godina.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

29. maj 2024. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

29. maj 2024. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

29. maj 2024. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

29. maj 2024. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom