Energetska kriza

Fiskalni savet: Struja da poskupi 15-20 odsto, a gas 65-75 odsto

eps-srbijagas-gubici-fiskalni-savet-poskupljenje-struja-gas

Foto: EPS

Objavljeno

07.07.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

07.07.2022.

Država

Komentari

0

Podeli

Ukupni gubici Elektroprivrede Srbije (EPS) i Srbijagasa tokom grejne sezone 2021/2022. godina iznosili su oko milijardu evra, a još toliki gubitak bi mogli da naprave sledeće grejne sezone, 2022/2023, saopštio je Fiskalni savet, i poručio da je urgentno potrebno poskupljenje struje 15-20 odsto, gasa 65-75 odsto, a grejanja 10-40 odsto.

Krupne greške u upravljanju EPS-om i Srbijagasom došle su na naplatu tokom svetske energetske krize, koja je razotkrila dugogodišnju domaću krizu državnih energetskih preduzeća, naveo je Fiskalni savet u analizi Strukturni problemi srpske energetike u svetlu globalne energetske krize: uzroci, troškovi i moguća rešenja.

Od dosad napravljenih gubitaka, približno polovinu ili iko 500 miliona evra već je finansirao državni budžet dotacijama Srbijagasu, a preostalih 500 miliona evra platio je zasad EPS, mahom, kako se navodi, uzimajući kredite za likvidnost.

Pitanje je, međutim, da li će i ovaj dug EPS-a u jednom trenutku pasti na teret poreskih obveznika, jer je trenutno poslovanje EPS-a neodrživo, navodi se u analizi.

Stabilno snabdevanje strujom i gasom i u narednoj grejnoj sezoni ponovo će zavisiti od raspoložive infrastrukture i energenata iz inostranstva

Novi veliki gubici EPS-a i Srbijagasa mogli bi se napraviti i naredne zime ukoliko ne dođe do brzog i snažnog zaokreta u poslovanju ovih preduzeća.

Ovi gubici u tom slučaju, kako se naglašava, verovatno bi bili tek neznatno niži od milijardu evra, podeljeni opet na manje-više jednake časti između EPS i Srbijagasa, i ne bi mogli da se nastave unedogled. Naime, kako upozorava Fiskalni savet, u jednom trenutku postali bi neodrživ teret ne samo za sama preduzeća već i za čitave javne finansije.

Dodatna opasnost za Srbiju je to što će stabilno snabdevanje strujom i gasom i u narednoj grejnoj sezoni ponovo zavisiti od raspoložive infrastrukture i energenata iz inostranstva – koji nisu zagarantovani, ističe se u izveštaju.

Rešenja za EPS: ozbiljna reforma uz poskupljenje struje

Kada se govori o rešenjima, Fiskalni savet navodi da je povećanje cena od 15-20 odsto za domaćinstva i privredu urgentna mera i potreban, ali nikako i dovoljan uslov za ozdravljenje EPS-a.

Poskupljenje je i ekonomski opravdano jer sadašnja cena za domaćinstva nije na ekonomski odgovarajućem nivou, a podstiče i neracionalnu potrošnju.

Poslovanje EPS-a opterećuje višak i loša kvalifikaciona struktura zaposlenih, previsoke plate na poslovima sa opštim kvalifikacijama, sumnjivi procesi javnih nabavki, preniska cena struje za domaćinstva (ispod troškova proizvodnje), veliko ekološko zagađenje, kašnjenje sa energetskom tranzicijom i brojni drugi problemi, navodi se u analizi.

Privremeno zamrznuti masu zarada

EPS posluje pod snažnim političkim uticajem, koristi se kao izvor finansijskih sredstava za pokrivanje brojnih neuspeha domaće ekonomske politike, a društvena uloga proširena mu je i na socijalne ciljeve, kako u pogledu niskih cena struje, tako i u pogledu zaposlenosti.

Zbog svega toga, i rast prihoda usled povećanja cene struje ne bi bio iskorišćen na pravi način, pa Fiskalni savet predlaže privremeno zamrzavanje mase zarada, povećanu kontrolu javnih nabavki, kao i otpočinjanje brojnih drugih reformi koje će se završiti u srednjem roku.

Rešenje za Srbijagas: skuplji gas, pa sve ostalo

Kada je reč o Srbijagasu, povećani troškovi nabavke gasa moraju da se odraze na finalnu cenu gasa i grejanja.

Za razliku od EPS-a gde je najvažniji i presudan kanal za ozdravljenje preduzeća sprovođenje reformi i zaokret u upravljanju preduzećem, a povećanje cena tek je prateća mera – kod Srbijagasa situacija je obrnuta. Srbija više od 90 odsto gasa koji troši uvozi pa finalna cena mora da se usklađuje sa nabavnom, navodi se u izveštaju.

Prostora za unutrašnja unapređenja u poslovanju Srbijagasa svakako ima, ali bilansno su ipak daleko manja od troška nabavke gasa.

Cena gasa za privredu morala bi da poraste oko 75 odsto, koliko je skočila u drugim zemljama Jugoistočne Evrope još u drugoj polovini 2021, dok je cena u Srbiji ostala praktično zamrznuta, zaključio je Fiskalni savet.

Cena za domaćinstva bi trebalo da bude povećana 65-70 odsto, a cene centralnog grejanja 10-40 odsto.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

IRENA-Globalni-kapacitet-solarnih-elektrana-2023-prestigao-hidroelektrane

IRENA: Globalni kapacitet solarnih elektrana 2023. prestigao hidroelektrane

7. jul 2022. - Za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora je 2023. instalirano rekordnih 473 gigavata, s ubedljivom dominacijom Kine. Ukupna snaga solarnih elektrana je prestigla hidroelektrane.

hgk lex specialis obnovljivi izvori energije udruzenje

Hrvatska gospodarska komora traži lex specialis za sektor obnovljivih izvora energije

7. jul 2022. - Udruženje za obnovljive izvore energije HGK pripremilo je novi position paper koji analizira najveće prepreke i nudi rešenja

aleksander mervar eles krsko solar

Mervar: Električna energija iz nuklearke Krško 2 neće biti jeftinija od 125 evra po MWh

7. jul 2022. - Aleksander Mervar, direktor slovenačkog ELES, savetuje da zemlja što pre započne gradnju gasnih elektrana, kako bi izbegla veliki uvoz struje

Enlight zaokruzio finansijski aranzman vetropark Pupin Kovačice

Enlight zaokružio finansijski aranžman za vetropark Pupin kod Kovačice

7. jul 2022. - Izraelska kompanija Enlight je potpisala ugovore o zajmu, otkupu električne energije i balansiranju za svoj projekat vetroelektrane Pupin