Električna energija

ESM traži strateškog partnera za gradnju elektrana Bitola i Negotino na gas i vodonik

severna makedonija elektrane prirodni gas vodonik esm

Foto: Vlada Severne Makedonije/Flickr

Objavljeno

11.01.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

11.01.2024.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Severna Makedonija je započela proces prebacivanja svojih termoelektrana u Bitolju i Negotinu sa uglja i mazuta na prirodni gas i vodonik. Prebacivanje elektrana je deo državne strategije za prestanak korišćenja uglja.

Severna Makedonija namerava da se snabdeva prirodnim gasom preko terminala za tečni prirodni gas (eng. LNG) Aleksandrupolis u Grčkoj. Sa tim terminalom povezaće se gasovodom od 123 kilometara, i tako dobiti alternativu za trenutno jedini pravac snabdevanja preko Bugarske.

Vlada Severne Makedonije donela je odluku o započinjanju procesa transformacije proizvodnje električne energije na gasno-vodonične elektrane, saoštila je izvršna vlast u Severnoj Makedoniji.

Država je već najavila da će termoelektrane Bitola i Negotino koje koriste ugalj odnosno mazut prebaciti na prirodni gas. U poslednjih nekoliko godina skoro svi projekti koji se odnose na prirodni gas, kao što su gasne elektrane ili gasovodi, podrazumevaju da ova infrastruktura ima mogućnost da koristi i vodonik.

Zadužena je državna elektroprivreda Elektrani na Severna Makedonija da započne pregovore o potencijalanom strateškom partneru

Vlada je, kako se navodi, razmotrila i usvojila informaciju Ministarstva za ekonomija o potrebi iniciranja projekata za izgradnju regionalne gasno-vodonične elektrane Negotino, snage 800 MW, i gasno-vodonične elektrane Bitola snage 250-300 MW.

Zadužena je državna elektroprivreda Elektrani na Severna Makedonija da započne pregovore o potencijalnom strateškom partneru i mogućoj saradnji na realizaciji projekata gasno-vodoničnih elektrana Negotino i Bitola, navela je Vlada.

Inače, Severna Makedoija je početkom decembra 2023. saopštila da priprema investicioni plan za prestanak korišćenja uglja najkasnije do 2030, jačanje elektroenergetske mreže, nove kapacitete i pravednu tranziciju svoja dva regiona uglja.

Transformacija elektrana na fosilna goriva

Krajem 2020. tadašnji premijer Zoran Zaev izjavio je da će prvi blok termoelektrane u udarsko-energetskom kombinatu REK Bitola prestati s radom, a zatim biti preuređen tako da koristi gas. Rekonstrukcija je, kako je naveo, deo strategije Severne Makedonije za prestanak korišćenja uglja.

Vasko Kovačevski, generalni direktor ESM-a, objasnio je da prvi blok TE Bitola može da radi još najviše pet godina, dok će preostala dva bloka biti mdoernizovana kako bi mogla da rade jos deset godina.

Elektrana u okviru REK Bitola ima kapacitet od 700 MW i proizvodi 75 odsto elektrčne energije u zemlji.

Elektrana Negotino, snage 210 MW, do izbijanja energetske krize u 2021. radila je veoma malo i bila je hladna rezerva za elektroenergetski sistem. I njen prelazak na prirodni gas najavljen je 2020.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

11. januar 2024. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

11. januar 2024. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

11. januar 2024. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

11. januar 2024. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom