Životna sredina

Severna Makedonija će termoelektranu REK Bitola prebaciti s uglja na gas

Severna Makedonija termoelektranu REK Bitola uglja gas

Slika: Vlada Severne Makedonije

Objavljeno

20.10.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

20.10.2020.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Državni proizvođač električne energije ESM namerava da ugasi prvi blok termoelektrane na ugalj REK Bitola u roku od pet godina i da ga rekonstruiše tako da radi na prirodni gas, rekli su najviši zvaničnici i obećali da će Severna Makedonija obustaviti korišćenje uglja. Prvo treba da se zatvori REK Oslomej.

Premijer Zoran Zaev izjavio je da će prvi blok termoelektrane u Bitolju prestati s radom, a zatim biti preuređen tako da uzima gas iz budućeg cevovoda. Rekonstrukcija u rudarsko-energetskom kombinatu REK Bitola deo je strategije Severne Makedonije za prestanak eksploatacije i trošenja uglja, i vlada mora da pre pridruživanja Evropskoj uniji primeni tamošnje propise o emisijama ugljen-dioksida, po njegovim rečima.

Novi rudnici uglja mogu da se otvore u sledećih pet do sedam godina, nakon čega neće biti izdavane dozvole, naglasio je Zaev.

Preostala dva bloka radiće još deset godina

Generalni direktor preduzeća Elektrani na Severna Makedonija (ESM) Vasko Kovačevski rekao je u njegovom prisustvu da pomenuti blok može da radi još najviše pet godina. Proizvođač struje u državnom vlasništvu ulaže u modernizaciju ostala dva bloka tako da mogu da funkcionišu još deset godina, podvukao je.

Elektrana na gas će imati snagu od 250 megavata, navodi Kovačevski. Kompanija takođe razvija fotonaponska postrojenja i hidrocentrale, izjavio je, uz tvrdnju da će proizvodnja energije iz zagađujućih goriva morati da prestane.

Transformacija ne ide preko noći

Prvi čovek ESM-a rekao je da će prvo biti ugašena termoelektrana na lignit u okviru REK Oslomej i podsetio da ESM instalira solarne elektrane umesto tog kompleksa. Prelazak REK Bitola sa uglja na gas ne može da se desi preko noći, jer je udeo tog pogona u proizvodnji struje u zemlji 75 odsto, naveo je.

Kad bude podignut vetropark Miravci, od 50 megavata, biće dodato još toliko, kazao je Kovačevski.

ESM priprema teren za još četiri solarne elektrane

Zaev je izjavio da će ponude za hidroelektrane Čebren i Galište biti otvorene 28. decembra i da će ta dva sistema ukupno imati 300 do 400 megavata. Dodao je da nadležna tela rade na izdavanju dozvola za tri vetroparka, koji će zajedno imati skoro stotinu megavata. ESM ima još četiri lokacije za fotonaponske pogone veličine od 50 do 100 megavata, istakao je predsednik vlade.

Severnomakedonski lider je rekao da se razmatra „veoma prijateljska“ ponuda Grčke da se njegova zemlja uključi u razvoj terminala za tečni prirodni gas (TPG ili LNG) u Aleksandrupolisu, otkrio je Zaev. Elektrana od 800 megavata planirana u okviru projekta tako bi mogla da isporučuje struju preko granice i doprinese smanjenju domaćeg energetskog deficita, kazao je.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

20. oktobar 2020. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

20. oktobar 2020. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

20. oktobar 2020. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

20. oktobar 2020. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom