OIE

Drvene elise za vetroturbine doživele svetsku premijeru u Nemačkoj

drvene elise vetroelektrane

Foto: Voodin Blade Technology

Objavljeno

10.05.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

10.05.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Prve drvene elise za vetroturbine na svetu postavljene su u Nemačkoj, nedaleko od mesta Kassel.

Drvene loptice za vetroparkove predstavljaju pokušaj da se reši problem otpada koji nastaje kada istekne rok upotrebe opremi koja čini jedan vetropark.

Jedan od takvih koraka bilo je i instaliranje najvišeg drvenog stuba za vetroturbine u Švedskoj početkom godine.

Proizvođač drvenih elisa je nemačka firma Voodin Blade Technology. Oni tvrde da proizvodnja drvenih lopatica smanjuje emisije CO2 78 odsto i troškove 20 odsto u poređenju sa tradicionalnim tehnologijama.

Elise su najveći izazov za recikliranje u industriji vetra

Elise su proizvedene od laminiranih drvenih ploča od furnira, za koje ova firma navodi da su održiviji materijal od onih koje se sada koriste i omogućavaju lakšu reciklažu lopatica koje su povučene iz upotrebe.

Inače, elise su najveći izazov za recikliranje u industriji vetra, i vrlo često se odlažu tako što se zakopavaju na deponijama. Prave se od kompozitnih materijala i teško ih je rastaviti na komponente. Sastoje se od plastične matrice i kombinacije vlakana, obično staklenih ili ugljeničnih, koje ojačavaju odnosno armiraju strukturu.

Kao najveći svetski proizvođač opreme za korišćenje energije vetra Kina je krajem januara predložila standarde koji daju prioritet recikliranju i ponovnoj upotrebi vetroturbina uz zabranu odlaganja na deponije i spaljivanja.

U standardima se stavlja naglasak na recikliranje kompozitnih materijala iz elisa.

Elise su dugačke 19,3 metara

Drvene elise dužine 19,3 metara, inače potpuno biorazgradive, montirane su na postojeću vetroturbinu u mestu Breuna u Nemačkoj. Fimra Voodin, takođe, pravi i nove prototipove uključujući elise dužine 60 i 80 metara.

Elise su, kako se navodi, napravljene korišćenjem CNC mašina za glodanje.

Mogućnost povećanja stepena automatizacije u konstrukciji ovih lopatica smanjuje potrebu za radnom snagom, što rezultira nižim troškovima rada i omogućava proizvodnju bliže vetroelektranama u okviru kojih će biti instalirane, a onda i smanjuje troškove transporta i emisija.

Drvene elise su izdržljivije od onih napravljenih od fiberglasa

Voodin tvrdi i da su njene elise izdržljivije od trenutno postojećih sa kompozitnim materijalima, i sposobne da prežive čak i u najtežim uslovima rada vetroparkova na kopnu.

„Prema svim našim testovima, elise su izdržljivije od postojećih lopatica od fiberglasa, jer pokazuju manje karakteristika zamora i dokazano odlično podnose sve vrste vremenskih uslova na kopnu“, izjavio je Horhe Kastiljo, suosnivač firme.

Inače, organizacija WindEurope je 2021. godine pozvala Evropsku Uniju da zabrani odlaganje elisa na deponije. U međuvremenu, nekoliko kompanija je razvilo metode za recikliranje lopatica, a graditelji vetroturbina su počeli da ih proizvode od materijala iz kojih je lakše izdvojiti sirovine.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

10. maj 2024. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

10. maj 2024. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

10. maj 2024. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

10. maj 2024. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom