Električna energija

Crna Gora će iz Plana rasta za Zapadni Balkan tražiti novac za hidroelektrane i mreže

sasa mujovic plan rasta za zapadni balkan crna gora

Foto: Vlada Crne Gore/Flickr

Objavljeno

03.01.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

03.01.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Crna Gora planira da za sredstva iz Plana rasta za Zapadni Balkan kandiduje projekte gradnje velikih hidroelektrana i jačanja prenosne i distributivne mreže, najavio je Saša Mujović, ministar energetike i rudarstva.

Plan rasta za Zapadni Balkan Evropska komisija je usvojila početkom novembra prošle godine. Cilj Plana, kako je saopštila Komisija, je davanje nekih od prednosti članstva u EU regionu i pre pridruživanja, jačanje privrednog rasta i brže približavanje EU u socioekonomskom smislu. Zemlje će morati da ispune određene uslove kako bi dobile finansijski paket od dve milijarde evra bespovratnih sredstava i četiri milijarde evra u kreditima.

Ministar Saša Mujović je u intervjuu Vijestima rekao da je u saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i Delegacijom EU u Crnoj Gori, Ministarstvo dostavilo niz reformskih mera za potrebe pripreme Reformske agende. Mere se, kako je dodao, odnose na unapređenje tržišta električne energije, dekarbonizaciju, digitalizaciju distributivnog sistema i inovacije.

Infrastrukturni projekti kandidovaće se posredstvom Investicionog okvira za Zapadni Balkan

On je naglasio da su se trudili da mere budu realno ostvarive, ali i dovoljno ambiciozne kako bi bile u skladu sa preporukama iz Izveštaja Evropske komisije o proširenju i sa Programom ekonomskih reformi.

Osim reformskih mera, kako je istakao, infrastrukturni projekti kandidovaće se posredstvom Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), što će se takođe finansirati iz Plana rasta.

Vrednost potencijalnih projekata dostiže 500 miliona evra

Crna Gora planira da pomoću ovog mehanizma ubrza razvoj gradnju velikih proizvodnih objekata u oblasti hidro potencijala, kao i da ojača prenosnu i distributivnu mrežu kako bi se omogućila dalja integracija obnovljivih izvora električne energije i energetska stabilnost, objasnio je Mujović.

Ministar je naveo da je ukupna vrednost predloženih infrastrukturnih projekata do 500 miliona evra. Posle konsultacija sa energetskim kompanijama, kako je dodao, izabraće se projekti “sa najvećim stepenom zrelosti”.

Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) je ranija najavila da planira gradnju hidroelektrana Komarnica i Kruševo, a razmatra se i projekat Sutorina.

Sudbina HE Komarnica zavisi od ocene studije o uticaju na životnu sredinu

Mujović je sada podsetio da je prethodna Vlada dala koncesiju EPCG za gradnju HE Komarnica.

U toku je, kako je naveo, postupak ocene Elaborata o proceni uticaja na životnu sredinu, i od te ocene zavisi dalja budućnost ovog projekta.

Bez saglasnosti na Elaborat nije moguće realizovati ovaj projekat jer se ne može dobiti građevinska dozvola, istakao je on.

Cilj da Crna Gora bude u potpunosti energetski nezavisna zemlja ima svoje izazove, a put za njihovo prevazilaženje je poštovanje propisa uz široki konsenzus svih aktera uključenih u proces, poručio je Mujović.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

eu Innovation Fund 24 Battery call electric vehicles

Šest inovativnih projekata za baterije za električna vozila dobilo 852 miliona evra

3. januar 2024. - Evropska komisija je dodelila 852 miliona evra za šest pionirskih projekata proizvodnje baterija za električna...

hrvatska banka hbor eib zajam firme zelena ulaganja

Hrvatska banka za obnovu i razvoj obezbedila najmanje 50 miliona evra za zelena ulaganja privrede

3. januar 2024. - Sredstva za zelena ulaganja će se krajnjim korisnicima plasirati direktnim kreditiranjem HBOR-a i preko poslovnih banaka i drugih posrednika

Pokrenuto ispitivanje trzista za proširenje grcko bugarske gasne interkonekcije IGB

Pokrenuto ispitivanje tržišta za proširenje grčko-bugarske gasne interkonekcije IGB

3. januar 2024. - U planu je podizanje kapaciteta gasovoda IGB, koji povezuje Grčku i Bugarsku, na pet milijardi kubnih metara godišnje

srbija-potrosnja-struje-toplotni-talas-dragan-rakic-ems-dispecer

Potrošnja struje u Srbiji povećana 20 odsto

3. januar 2024. - Dragan Rakić, glavni dispečer Elektromreže Srbije, kaže da je sistem stabilan uprkos visokim temperaturama i nižoj proizvodnji hidroelektrana