Energetska efikasnost

Bitolj dobija toplovod za daljinsko grejanje iz termoelektrane na ugalj

Bitolj toplovod daljinsko grejanje termoelektrane na ugalj

Foto: Vasko Kovačevski (Vlada Severne Makedonije)

Objavljeno

09.12.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

09.12.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Skoro 40 godina od puštanja termoelektrane u rad, kod rudarsko-energetskog kombinata – REK Bitola krenula je izgradnja toplovoda za daljinsko grejanje. Severna Makedonija se sprema da zatvori taj kompleks kod Bitolja i zameni ga elektranom na gas.

Elektrani na Severna Makedonija (ESM) su obeležile početak radova na toplovodu za Bitolj, Mogilu i Novake. Budući sistem daljinskog grejanja se zasniva na toplotnoj energiji iz termoelektrane u kompleksu REK Bitola, gde se kopa i sagoreva ugalj.

Generalni direktor Vasko Kovačevski (na slici) izjavio je da će na grejnu mrežu biti povezano 35 vladinih i institucija lokalne samouprave u Bitolju. Na to će otići trećina kapaciteta, a ostatak je za stambene i poslovne zgrade u tom gradu i u Novacima i Mogili, napomenuo je.

Sistem daljinskog grejanja biće prebačen na gas

Prvi čovek državne elektroprivrede ESM dodao je da će novi sistem u najvećoj meri eliminisati korišćenje zagađujućih goriva. Opštine Novaci i Mogila se oslanjaju na poljoprivredu, a toplovod će takođe omogućiti grejanje staklenika i plastenika i drugih objekata, kaže Kovačevski.

Strategija je da se deo kapaciteta rudarsko-energetskog kombinata – REK Bitola zameni kogeneracionom elektranom na gas, što znači da bi i novo postrojenje proizvodilo i struju i toplotnu energiju. Imovinska pitanja na putanji gasovoda se rešavaju eksproprijacijom, izjavio je Kovačevski. Toplotna podstanica u Bitolju je trebalo da radi na mazut, ali biće na gasni pogon, otkrio je.

Severna Makedonija je najavila da će postepeno prekinuti s korišćenjem uglja najkasnije 2027. godine.

S toplovodom dolaze niže cene

Ministar privrede Kreshnik Bekteshi tvrdi da će uvođenje daljinskog grejanja doneti cene koje će biti niže nego za druge energente.

Projekat je omogućen uzimanjem kredita od nemačke razvojne banke KfW od preko 40 miliona evra, dok ESM ulaže sedam miliona evra iz sopstvenih izvora, saopštila je vlada. Izvođač ima dve godine da položi cevi od termoenergetskog kompleksa REK Bitola do Bitolja i da po gradu razvuče distribucionu mrežu.

Elektrana se nalazi 12 kilometara od grada. Ekoenerg iz Hrvatske je krenuo da radi studiju izvodljivosti za ovaj projekat 2012. godine, piše na ESM-ovoj veb stranici.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

LUCE Awards – glasaj da promovišeš odlučujuću ulogu žena u zelenoj tranziciji

LUCE Awards – glasaj da promovišeš odlučujuću ulogu žena u zelenoj tranziciji

9. decembar 2021. - LUCE Awards ističe izuzetne doprinose i dostignuća žena koje predvode zelenu tranziciju

Z-energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije u ruralnim zajednicama Zlatiborskog okruga

Energetska efikasnost i obnovljivi izvori energije u ruralnim zajednicama Zlatiborskog okruga

9. decembar 2021. - Regionalna razvojna agencija Zlatibor organizovala je energetske razgovore sa članicama udruženja žena iz ruralnih područja, a glavna tema bili su energetska efikasnost i održivi izvori energije

Beogradski energetski forum 2025, BEF2025

Beogradski energetski forum 2025 – mesto susreta lidera energetske tranzicije Jugoistočne Evrope (14-15. maj)

9. decembar 2021. - Treći Beogradski energetski forum biće domaćin 14. i 15. maja ključnim akterima energetske tranzicije Jugostočne Evrope.

Projekat unapređenja energetske efikasnosti i dekarbonizacije u opštinama Apatin, Odžaci i Šid kroz javno-privatno partnerstvo

9. decembar 2021. - U okviru projekta javno-privatnog partnerstva sa kompanijama Negawatt Solutions i B&S immobilien, članicom EnergyNet grupe, tokom 2024. godine u opštinama Apatin, Odžaci i Šid 64 kotlarnice su sa mazuta, lož ulja i uglja prešle na prirodni gas.