OIE

BiH dobija prvu hibridnu elektranu – Energetski park Ruđer Bošković

Foto: Erich Westendarp from Pixabay

Objavljeno

27.10.2022.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.10.2022.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Firma Ventus industria namerava da u opštini Ravno, na jugu Bosne i Hercegovine, izgradi prvu hibridnu elektranu u ovoj državi. Na istoj lokaciji, nedaleko od granice sa Hrvatskom i na nekih dvadesetak kilometara od Jadranske obale, ova firma planira izgradnju i solarne elektrane i vetroparka.

Hibridne elektrane, koje kombinuju solarnu i energiju vetra, ali i baterije i hidroenergiju, do nedavno nisu bile u planovima investitora u regionu, ali sada se to menja.

U maju prošle godine na Kosovu* je najavljena elektrana Jasenovik, koja bi kombinovala vetroturbine i solarne panela, a CWP Global razvija projekat koji će uz ova dva izvora energije imati i bateriju.

Elektrana će se prostiratii na 280 hektara

Ventus industria je u avgustu sa Opštinom Ravno potpisala ugovor o instaliranju vetroturbina i solarnih panela, ukupne snage veće od 100 megavata (MW), na površini od 280 hektara u vlasništvu lokalne samouprave.

Sada je ova firma u sklopu procedure za dobijanje potrebnih dozvola i saglasnosti podnela zahtev za prethodnu procenu uticaja na životnu sredinu projekta izgradnje Energetskog parka Ruđer Bošković. Zahtev je predat Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, koje ga je stavilo na javni uvid.

Ruđer Bošković – inteligentan hibridni sistem

Energetski park Ruđer Bošković je, kako se navodi u zahtevu, inteligentan, hibridni sistem, koji će se sastojati od 10 vetroagregata pojedinačne snage 6 MW i fotonaponskih modula priključne snage 20 MW.

Ukupna instalisana snaga Energetskog parka bi iznosila oko 80 MW, a ukupna priključna snaga dalje zavisi o uslovima Elektroprijenosa BiH i Nezavisni operator sistema u BiH (NOSBiH), piše u zahtevu.
Procenjena godišnja proizvodnja električne energije iz obe elektrane je 164.230 MWh.

Elektrane će se nalaziti tri kilometra severozapadno od Ravnog, na potezu katastarskih opština Velja Međa i Dvrsnica, navela je Ventus industria, čiji je osnivač Ivan Grbavac.

U pripremi više projekata da postojeće elektrane postanu hibridne

Inače, osim ova tri projekta, koja su u startu planirana kao hibridna, ima još nekoliko postojećih elektrana koje bi trebalo da postanu hibridne.

Elektroprivreda BiH tako (EPBiH) namerava da pored vetroelektrane Podveležje izgradi i solarnu elektranu od 36 megavata, a albanski KESH planira da na jezeru hidroelektrane Vau i Dejes instalira plutajuću solarnu elektranu i u blizini vetropark.

U maju ove godine i Hrvatska elektroprivreda (HEP) najavila je gradnju solarne elektrane Korlat pored istoimenog vetrparka.

Inače, i Srbija priprema sličan projekat – Đerdap 3, koji će sadržati reverzibilnu hidroelektranu, fotonaponsko postrojenje i vetroelektranu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

27. oktobar 2022. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

27. oktobar 2022. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

27. oktobar 2022. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

27. oktobar 2022. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom