Električna energija

Mihajlović: Pripremaju se projekti za Đerdap 3 i Bistricu

djerdap 3 investicije prva faza reverzibilna hidroelektrana

Đerdap (foto: Stevan Aksentijevic from Pixabay)

Objavljeno

01.09.2022.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

01.09.2022.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Srbija priprema projektno-tehničku dokumentaciju za gradnju dve reverzibilne hidroelektrane Bistrica i Đerdap 3, kod koje bi prva faza mogla da bude završena do 2025. godine, izjavila je Zorana Mihajlović, ministarka rudarstva i energetike.

Đerdap 3 bi, kako je rekla Zorana Mihajlović, trebalo da ima snagu od 2.200 megavata (MW), s tim da bi u blizini bila izgrađena solarna elektrana i vetropark snage po 200 MW. Ta hidroelektrana bi bila hibridna, reverzibilna i gradila bi se fazno, a prva faza sa 600 MW mogla bi da bude završena 2025. godine, najavila je ona u intervjuu za agenciju Beta.

Izgradnja Đerdapa 3 koštala bi, kako je navela, dve milijarde evra, ali precizna cifra će se znati kada bude sledeće godine bude gotova dokumentacija, posle čega se može tražiti i izvor finansiranja.

Bistrica bi imala snagu 600 MW i po sadašnjoj proceni koštala bi 700 miliona evra, rekla je Mihajlović.

Moguće je da uvoz struje i gasa ove zime košta pet milijardi evra

Mihajlović je rekla da je struja za privredu poskupela na 95 evra po MWh i da je to bio jedini način da se obezbedi energetska sigurnost. Ona je istakla da je Elektroprivreda Srbije (EPS) državna firma i država ne sme da dozvoli da EPS ne može da plati uvoz struje.

EPS je dosad na uvoz struje potrošio 1,5 milijardi evra, a dodatni novac će morati da obezbedi država, možda i tako što će smanjiti druge investicije.

Do skoro je bila procena da će Srbija do marta sledeće godine za uvoz struje i gasa potrošiti tri milijarde evra, ali zbog skoka cena procena ide i do pet milijardi.

EPS može da stane na zelenu granu kada izgradi reverzibilne hidroelektrane Đerdap 3 i Bistricu, rekla je ona, i poručila da ova kompanija mora da uđe u strateško partnerstvo za gradnju obnovljivih izvora energije, tako da bude vlasnik 50 ili više odsto tih projekata.

Ministarstvo poručilo EPS-u da traži strateške partnere

Inače, Ministarstvo rudarstva i energetike je pre nekoliko dana predstavilo predlog preporuka za smanjenje potrošnje električne i toplotne energije.

Predlog za EPS je da inicira pokretanje postupka izbora strateških partnera za izgradnju elektrana koje koriste OIE.

„Suština ovog predloga je da EPS postane vlasnik 100 odsto ili većinski suvlasnik (više od 50 odsto) projekata izgradnje elektrana na obnovljive izvore energije. Predloženi model predviđen je Zakonom o korišćenju OIE i podrazumeva objavu javnog poziva zainteresovanim privatnim investitorima da prema uslovima koje formulišu Vlada Srbije i EPS postanu strateški partneri JP EPS“, navelo je Ministarstvo.

Komentara: (1)
dragan / 02.09.2022.

Ako ova gospodja uspe da tamo jedan sraf postavi do 2025 godine onda joj svaka cast.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

1. septembar 2022. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

1. septembar 2022. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

1. septembar 2022. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

1. septembar 2022. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom