OIE

Berlin uvodi obavezne solarne panele za nove zgrade od 2023.

Berlin-solar-krovovi-zgrade

Foto: Pixabay/Kai_Vogel

Objavljeno

05.03.2021.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Objavljeno

05.03.2021.

Država

Komentari

comments icon

1

Podeli

Berlin uvodi obavezu postavljanja fotonaponskih ili solarnih termalnih sistema na krovove novoizgrađenih zgrada, kao i na postojeće zgrade pri renoviranju krova, što bi trebalo da pomogne prestonici Nemačke da dostigne udeo solara u potrošnji električne energije od 25% do 2050. godine. Ova obaveza važiće od 1. januara 2023. godine.

Senator za privredu i energetiku Berlina, Ramona Pop iz stranke Zelenih, kaže da solarna energija ima ključnu ulogu na putu glavnog grada Nemačke ka klimatskoj neutralnosti i dodaje da Berlin ovim potezom daje primer drugim delovima zemlje na polju zaštite klime i energetske tranzicije.

Izuzeci od ove obaveze odnosiće se na krovove koji su okrenuti ka severu, kao i na slučajeve kada je postavljanje solarnih panela tehnički neizvodljivo.

Berlin prati svetski trend uvođenja obaveznih solarnih panela

Usvajanjem ovog propisa, Berlin sledi primer drugih gradova i regiona u svetu koji su uveli obavezne solarne panele za deo novih privatnih i javnih zgrada.

Nemačka prestonica subvencioniše postavljanje baterija za skladištenje solarne energije

Nemački dnevni list Tagesspiegel podseća da vlasti nemačke prestonice od prošle godine odobravaju subvencije fizičkim licima, firmama i neprofitnim organizacijama za postavljanje baterija za skladištenje solarne energije u iznosu do 15.300 evra.

U cilju podrške ostvarivanju cilja Evropske unije da dostigne klimatsku neutralnost do 2050. godine, Evropski parlament je prošle godine usvojio izveštaj kojim u kom se poziva na pokretanje programa podrške postavljanju krovnih solarnih elektrana širom EU.

Na krovovima u EU može da se pomoću solarnih panela proizvede 680 teravat-sati struje godišnje i da se tako pokrije četvrtina sadašnje potrošnje, navodi SolarPower Europe.

Komentara: (1)
Igor / 14.03.2021.

Jednom rečju, srljanje u propast.
Hajde pitajte da li postoji ekonomska analiza kojom se dokazuje da proizvodnja, postavljanje, održavanje, subvencije, RECIKLAŽA… koštaju manje od energije koja se dobija u eksploataciji!!! Znate koliko nafte, ugljovodonika, neobnovljivih resursa se potroši da bi se dobio jedan panel za prosečnu zgradu?! A deklarativno se bore protiv toga, zar ne, jer to prouzrokuje zagađenje! Još povrh toga, NABAVLJAĆE BATERIJE za akumuliranje energije??!!! Od čega se one prave? Da nije od trave?! Ne, nego će pola planete urnišu i zagade sve, od vode, do zemlje da bi eksploatisali litijum… a zarad deklarativne borbe protiv zagađenja i korišćenja ugljovodonika!!!
Vladaju narativima, lošim po običnog čoveka i prirodu, dobrim za njihovo dalje bogaćenje!!!

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

kina vetar solar planirani projekti izgradnja svet global energy monitor

Tri četvrtine solarnih elektrana i vetroparkova u izgradnji u svetu gradi se u Kini

5. mart 2021. - Kina nastavlja da dominira u oblasti obnovljivih izvora energije, prema podacima Globalnog energetskog monitora

Javni poziv grantove energetske zajednice Zapadnom Balkanu

Javni poziv za grantove za energetske zajednice na Zapadnom Balkanu

5. mart 2021. - Regija Emilija-Romanja je spremila bespovratna sredstva za osnivanje i jačanje zajednica obnovljive energije (REC) na Zapadnom Balkanu

Solar u junu prvi put izbio na prvo mesto u EU po proizvodnji elektricne energije

Solar u junu prvi put izbio na prvo mesto u EU po proizvodnji struje

5. mart 2021. - Solar je u junu 2025. prvi put bio najveći izvor električne energije u Evropskoj uniji, budući da je prestigao nuklearke

Opštine i gradovi u Srbiji mogu da se prijave za grantove za energetsku efikasnost

Opštine i gradovi u Srbiji mogu da se prijave za grantove za energetsku efikasnost

5. mart 2021. - Za unapređenje energetske efikasnosti objekata od javnog značaja u Srbiji izdvojeno je 571,3 miliona dinara