Električna energija

Elektroprenos BiH izgradio dalekovod 110 kV u susret novim vetroparkovima

Foto: Pixabay

Objavljeno

17.10.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.10.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprenos BiH, nezavisni operator prenosnog sistema Bosne i Hercegovine (BiH), završio je izgradnju dalekovoda 110 kV Tomislavgrad-Kupres, čime je obezbedio sigurno snabdevanje Kupreške visoravni električnom energijom i omogućio preuzimanje električne energije od planiranih vetroparkova u toj oblasti.

Vrednost investicije u dalekovod ukupne dužine 32,6 km je 4,43 miliona KM (oko 2,27 miliona evra). Radove je izveo domaći konzorcijum koji čine Dalekovod d.o.o. Mostar i Umel-Dalekovodmontaža Tuzla, saopštio je Elektroprenos BiH.

Po rečima generalnog direktora kompanije Elektroprenos BiH Matana Žarića, tom investicijom osigurano je ne samo dvostrano napajanje opštine Kupres, već se ostvaruje i elektroenergetska veza centralna Bosna – zapadna Hercegovina, a stvoreni su i uslovi za preuzimanje energije od planiranih vetroparkova na Kupreškoj visoravni.

Završetak izgradnje vetroparka Jelovača planira se u novembru

Vetropark Jelovača, koji treba da postane drugi operativni vetropark u Bosni i Hercegovini (BiH), gradi F.L. Wind, jedan od nezavisnih proizvođača električne energije u BiH.

Opština Tomislavgrad je nedavno saopštila da se završetak izgradnje vetroparka Jelovača planira početkom novembra, nakon čega sledi probni rad i zatim komercijalna proizvodnja.

Jelovača, sa 18 turbina ukupne instalisane snage 36 MW, će biti drugi po redu vetropark u opštini Tomislavgrad, gde je u martu ove godine pušten u rad prvi vetropark u BiH, Mesihovina.

Turbine vetroparka Jelovača instalira proizvođač turbina Siemens Gamesa, koji je u većinskom vlasništvu nemačke tehnološke kompanije Siemens. Siemens Gamesa će tokom petogodišnjeg perioda biti zadužen i za upravljanje vetroparkom i njegovo održavanje, saopštila je kompanija u februaru.

Siemens je isporučio turbine i za vetropark Mesihovina, projekat Elektroprivrede Hrvatske Zajednice Herceg Bosne  (EPHZHB), u vlasništvu Federacije BiH (FBiH) koji će održavati tokom prve dve godine rada.

U BiH se grade i drugi vetroparkovi. Elektroprivreda BiH (EPBiH), koja je takođe u vlasništvu FBiH, planira da vetropark Podveležje, vrednosti 83 miliona evra, pusti u pogon u poslednjem kvartalu 2019. godine.

U Republici Srpskoj, drugom entitetu BiH, u toku su aktivnosti koje prethode izgradnji vetroparka Hrgud instalisane snage 48 MW, čija se vrednost procenjuje na 65 miliona evra, od čega će nemačka razvojna banka KfW odobriti do EUR 60 miliona evra u formi kredita Elektroprivredi Republike Srpske (ERS).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Petrol finansiranje mrezu punjaca elektricna vozila Sloveniji Hrvatskoj

Petrol obezbedio finansiranje za mrežu punjača za električna vozila u Sloveniji, Hrvatskoj

17. oktobar 2018. - Slovenački Petrol planira da instalira sisteme za punjenje baterija električnih vozila na 35 lokacija na domaćem tržištu i u Hrvatskoj

koncar siemens energy hrvatska nemacka

Končar formirao zajedničku firmu sa kompanijom Siemens Energy

17. oktobar 2018. - Hrvatski Končar i nemačka kompanija Siemens Energy potpisali su ugovor o osnivanju zajedničke firme Končar - Transformatorski kotlovi

federacija bih pravilnik energetske dozvole

U Federaciji BiH nije potrebna energetska dozvola za elektrane snage manje od 1 MW

17. oktobar 2018. - Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH donelo je Pravilnik o izdavanju energetske dozvole

La Kamera IRENA Moramo da instaliramo vise elektrana na obnovljive izvore i brze

La Kamera (IRENA): Moramo da instaliramo više elektrana na obnovljive izvore i brže

17. oktobar 2018. - Šef agencije IRENA Frančesko la Kamera skrenuo je pažnju na geografsku koncentraciju širenja kapaciteta iz obnovljivih izvora u nekim delovima sveta