
Foto. Energetska zajednica
U prvom kvartalu godine, tokovi električne energije između Evropske unije i Zapadnog Balkana odstupili su od ustaljenih obrazaca trgovanja, pokazao je prvi izveštaj Sekretarijata Energetske zajednice o uticaju Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika na tržišta električne energije. Promena se oslikava u podatku da je komercijalno zakazana prekogranična razmena članica EU i ugovornih strana smanjena 25 odsto, a razlika u ceni električne energije na dan-unapred tržištima bila je dva do tri puta veća u poređenju sa istim periodom 2025. godine.
Sekretarijat Energetske zajednice namerava da izveštaje o uticaju prekogranične takse na CO2 objavljuje kvartalno. Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) stupio je na snagu 1. januara.
Analiza se odnosi na šest ugovornih strana Energetske zajednice sa Zapadnog Balkana (WB6) – Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Kosovo*, Severnu Makedoniju i Srbiju, i njihove susedne države članice EU – Bugarsku, Grčku, Hrvatsku, Italiju, Mađarsku i Rumuniju.
Tokovi električne energije sa Zapadnog Balkana ka EU smanjeni su 8,1 odsto
Prema izveštaju, planirane komercijalne razmene koje uključuju i domaći izvoz i tranzitne tokove između Zapadnog Balkana i EU značajno su smanjene u prvom kvartalu 2026. u poređenju sa prvim kvartalom 2025.
Tokovi iz Zapadnog Balkana ka EU su smanjeni 8,1 odsto, sa 5,01 TWh na 4,60 TWh, dok su u obrnutom pravcu pali 40,7 odsto, sa 5,49 TWh na 3,25 TWh.
„Ova promena je u velikoj meri vođena smanjenjem količina iz EU, a ne povećanjem izvoza sa Zapadnog Balkana. Ukupna količina komercijalno trgovane energije smanjila se otprilike 25 odsto u prvom kvartalu 2026. u poređenju sa istim kvartalom prošle godine, što ukazuje na smanjeno korišćenje kapaciteta interkonekcija i manju prekograničnu razmenu“, navodi se u izveštaju.

Kvartal je takođe okarakterisala izuzetno visoka proizvodnja električne energije bez CO2 u hidroelektranama Zapadnog Balkana. Kao rezultat toga, cene električne energije za dan-unapred tržištima u ovom regionu bile su u proseku 30 evra po MWh niže nego na susednim tržištima EU, izuzimajući Grčku, ili 2-3 puta veće nego u istom periodu 2025.
Uprkos povećanju raspona, potencijal za potpunu arbitražu razlike u cenama uvoza sa Zapadnog Balkana, osim iz Albanije, u EU je opao zbog troškova povezanih sa CBAM-om, što sugeriše da skuplja tržišta EU, uključujući Italiju, Rumuniju, Bugarsku i Hrvatsku, nisu bila u mogućnosti da u potpunosti iskoriste jeftiniju električnu energiju dostupnu u susednim sistemima, naglašava se u izveštaju.
Sekretarijat: Početne deformacije tržišta

Sekretarijat je naglasio da se u okviru regulative za CBAM izvoz električne energije iz obnovljivih izvora tretira na isti način kao i proizvodnja na bazi fosilnih goriva korišćenjem podrazumevanih emisionih faktora.
Čini se da je ovo direktno uticalo na trgovinske tokove, jer dok se izvoz hidroenergije iz Albanije — gde je emisioni faktor nula — nastavio, sličan izvoz sa drugih tržišta, poput Crne Gore, uglavnom nije, saopštio je Sekretarijat.
Uzeti zajedno, ovi događaji ukazuju na početne deformacije tržišta koje mogu uticati na obe strane: sprečavajući tržišta EU sa višim cenama da pristupe jeftinijoj električnoj energiji, istovremeno ograničavajući izvoz iz ugovornih strana i potkopavajući imperativ integracije tržišta, upozorio je Sekretarijat.
Međutim, dodaju, tekući pregovori o amandmanima na CBAM imaju za cilj da delimično reše neke od osnovnih uzroka ovih problema.
Sekretarijat je naglasio da prvi podaci pružaju važne informacije, ali jedan kvartal, posebno onaj oblikovan izuzetnom hidrologijom, nije dovoljan da se izvedu čvrsti zaključci o trajnim strukturnim efektima implementacije CBAM-a.
Rizik za operativnu bezbednost u JIE
Izveštaj takođe naglašava sve veću divergenciju između komercijalno planiranih prekograničnih razmena i stvarnih fizičkih tokova električne energije tokom prvog kvartala 2026.
Ovo se ogleda u značajno povećanom planiranom izvozu iz Albanije u Grčku, koji nije praćen proporcionalnim povećanjem fizičkih tokova na toj ruti.
Umesto toga, električna energija je nastavila da teče u skladu sa fizičkim karakteristikama prenosne mreže, na primer iz Albanije prema Crnoj Gori i BiH, i dalje ka zemljama EU, kao što su Hrvatska, Mađarska i Rumunija.
Ova divergencija smanjuje predvidljivost prekograničnih tokova za operatore prenosnih sistema i povećava rizik od neplaniranih ili kružnih tokova, upozoravaju autori izveštaja.
Takva situacija predstavlja rizik za operativnu bezbednost u jugoistočnoj Evropi i povećane troškove rada sistema, što na kraju dovodi do viših naknada za mreže i u ugovornim stranama i u susednim članicama EU, navodi se u izveštaju.







Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.