Električna energija

Za Kosovo* su najbolji OIE, skladištenje struje: studija Svetske banke

Foto: Pixabay

Objavljeno

05.12.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

05.12.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Za vladu u Prištini nema povoljnije strategije nego da ugasi pogone za proizvodnju struje iz uglja, po navodima iz dosad neobjavljenog dokumenta do kojeg je došla IEEFA.

Ispostavilo se da je Svetska banka u avgustu prošle godine završila studiju i zaključila da plan Kontur globala (ContourGlobal Plc) da izgradi termoelektranu od 450 megavata uključuje prevelike troškove i podizanje ukupnog kapaciteta struje iznad optimalnog nivoa. Međunarodna finansijska institucija je kasnije uskratila podršku projektu na Kosovu*. IEEFA je akronim za Institute for Energy Economics and Financial Analysis. Sedište organizacije je u Sjedinjenim Državama.

Kapacitet struje iz obnovljivih izvora ima projektovan rast na 430 megavata

Studija za internu upotrebu je otkrila da bi bilo isplativije i održivije ulagati u manja postrojenja i osloniti na obnovljive izvore i energetsku efikasnost, pogotovo rekonstrukciju postojećih jedinica na ugalj. Na osnovu projekata u toku, onih što su u planu te zvaničnih ciljeva, predviđeno je da ukupna snaga malih hidroelektrana, vetrenjača, elektrana na bio-gas i bio-masu i pogona na sunce dostigne 430 megavata. U to vreme, kapacitet je bio 73 megavata.

Oprema za solarne jedinice, vetrogeneratore i baterije postaje jeftinija

Autori ne smatraju da su ogromne rezerve lignita prednost. U sažetku, koji je procureo na internet, oni su istakli pad troškova na ime opreme u solarnom segmentu, za vetar i skladištenje električne energije u baterijama. Scenario za period do 2052. je izrađen na bazi podataka za deset izvora struje.

Varijanta s novim sistemom na naftu ili naftu i gas je bila jedna od glavnih u analizi, zajedno sa pojačavanjem zelene energije i skladištenja, preuređenjem dve termoelektrane i gašenjem preostale tri, te instaliranjem još jedne na ugalj. Ova poslednja opcija je sagledana s nekoliko mogućnosti u pogledu tehnologije i veličine, od kojih je jedna 300 megavata.

Ne sme da se zaboravi šteta po društvo od ispuštanja ugljen-dioksida

U radu nisu u obzir uzeti neophodni troškovi na uređenje rudnika mrkog uglja, tačnije lignita. Jedino rešenje jeftinije od Kontur globalovog nacrta bilo bi da se pogon izgradi po zastareloj tehnologiji.

Sveobuhvatna računica za Kosovo* se sastoji od kapitalnih ulaganja i operativnih troškova, uvoza struje, zagađenja vazduha na domaćem nivou i ukupne štete koju ispuštanje štetnih gasova nanosi društvu, zaključili su analitičari banke. Gornja granica za kupovinu tuđe struje postavljena je na 17 odsto bruto godišnjeg uvoza, dosadašnji rekord iz 2014. godine, i 70 procenata za potražnju po satu.

* Ovaj naziv je bez prejudiciranja statusa i u skladu je sa Rezolucijom Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija 1244 i mišljenjem Međunarodnog suda pravde o deklaraciji o nezavisnosti Kosova.
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

5. decembar 2019. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

5. decembar 2019. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

5. decembar 2019. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

5. decembar 2019. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom