VIDEO

VIDEO: Pratimo projekat izgradnje kogeneracione elektrane u Slatini

VIDEO: Pratimo projekat izgradnje kogeneracione elektrane u Slatini

Slika: GGE

Objavljeno

26.02.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

26.02.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Izgradnja kogenerativne elektrane za proizvodnju toplotne i električne energije (CHP) u hrvatskoj opštini Slatina je u završnoj fazi, rekao je za Balkan Green Energy News portal Siniša Janjušević, direktor GGE Crna Gora i glavni inženjer na projektu Slatina.

Građevinski radovi na ovom projektu u industrijskoj zoni u opštini Slatina počeli su septembra prošle godine. Planirano je da postrojenje u potpunosti bude završeno do kraja leta ove godine.

Janjušević je potvrdio da se radovi odvijaju po planu. “Puštanje u pogon i priključenje na mrežu se očekuju tokom nastupajućih letnjih meseci. Već je izgrađen i dalekovod napona 35 kV sa optičkim kablom , za povezivanje sa državnom elektromrežom”, dodao je on.

Postrojenje se sastoji od parnog kotla na piljevinu, parne turbine i generatora za električnu energiju. Ima kapacitet od 5 MW i godišnje će, uz toplotnu, proizvoditi i 40 GWh električne energije. To je dovoljno za napajanje 500 domaćinstava, naveo je Janjušević.

Hrvatski operator tržišta električne energije (HROTE) potpisao je ugovor o kupovini proizvedene električne energije na 14 godina.

Činjenjica da je biomasa, kao prirodni resurs raspoloživa u regionu Slatine, predstavlja dodatni benefit inače neophodan u proizvodnji čiste, efikasne i održive energije.

Ukupna investicija u kogeneratorsko postrojenje iznosi 24 miliona evra.

“Uticaj ove investicije na razvoj celokupnog okruženja se već oseća. Omogućila je zapošljavanje ljudi iz opštine i kod investitora i kod nekog od 10 podizvođača. Biće još prilika za zapošljavanje, kada završimo pregovore sa lokalnim snabdevačima biomasom, koji su uveliko u toku”, naglasio je Janjušević.

CHP elektrana Slatina imaće najbolju raspoloživu tehnološku opremu sa najvišim nivoom energetske efikasnosti i najnižim emisijama gasova sa efektom staklene bašte, i kao jedan od najvećih u regionu značajan je i za samu opštinu ali i za GGE.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Pocela izgradnja prvog postrojenja za skladistenje energije uz pomoc tecnog vazduha

Počela izgradnja prvog komercijalnog postrojenja za skladištenje energije uz pomoć tečnog vazduha

26. februar 2018. - U Mančesteru počela izgradnja prvog komercijalnog postrojenja za skladištenje energije tečnim vazduhom

Građani u roku od dva meseca počinju da se prijavljuju za subvencije za energetsku efikasnost

Građani u roku od dva meseca počinju da se prijavljuju za subvencije za energetsku efikasnost

26. februar 2018. - Državna sekretarka u Ministarstvu rudarstva i energetike Sonja Vlahović uručila je 149 ugovora lokalnim samoupravama...

Srbija nacrte zakona o porezima na emisije gasova sa efektom staklene bašte i na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda

Srbija spremila nacrte zakona o porezima na emisije gasova sa efektom staklene bašte i na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda

26. februar 2018. - Ministarstvo finansija Srbije planira poreze na emisije i na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda od po četiri evra po toni ekvivalenta CO2

Hrvatska dobija 44 miliona evra za zelenu tranziciju

Hrvatska dobija 44 miliona evra za zelenu tranziciju

26. februar 2018. - Hrvatskoj iz Norveških i EEA grantova sleduje 21,6 miliona evra za zelenu tranziciju i 22 miliona za inovacije za zelenu i plavu privredu