OIE

Vetroelektrana iznad vetroelektrane – najviša turbina u izgradnji na bivšem rudniku uglja u Nemačkoj

Vetroelektrana iznad vetroelektrane najvisa turbina izgradnji rudniku uglja Nemackoj

Foto: Gicon/YouTube

Objavljeno

27.09.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

27.09.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Nemačka kompanija Gicon projektovala je vetroturbinu s najvišim pilonom na svetu. Prva je u izgradnji između postojećih vetrenjača, kombinovanih sa fotonaponskim postrojenjem, na mestu nekadašnjeg rudnika uglja u Lužici.

Čuveni berlinski TV toranj Fernzeturm je najviša građevina u Nemačkoj. Ali vetroturbine nove generacije će takođe dodirivati nebo i uskoro bi mogle da ga nadmaše. Drezdenska inženjerska kompanija Gicon je položila kamen temeljac za svoju prvu takvu konstrukciju velike visine. Gradilište je nekih 130 kilometara južno od prestonice, u lužičkom ugljarskom kraju.

Zvaničnici su ovu mašinu na inovativnom ekstremno visokom stubu u izgradnji u opštini Šipkau (Šejkov na donjolužičkosrpskom) proglasili najvišom na svetu. Projektovana je na do 364 metra, kada se meri do vrha elise u vertikalnom položaju. To će je učiniti daleko višom od bilo koje druge vetroturbina na kopnu i samo par metara nižom od Fernzeturma.

Kućište će stajati na četvoronožnom rešetkastom tornju

Treba napomenuti da neki od glavnih globalnih proizvođača ipak imaju koncepcije, konstrukcije i prototipe veće ukupne visine, budući da su lopatice duže. S druge strane, reč je o vetroturbinama na vodi, sa stubovima ukopanim u dno, pa im je jedan deo ispod površine mora.

Osim toga, rotor inovativne konstrukcije kompanije Gicon može da se postavi na visinu do 300 metara iznad zemlje. To bi bio svetski rekord. Kućište će biti na četvoronožnom rešetkastom tornju. Pristup je sličan kao kod pilona dalekovoda ili Ajfelove kule.

Lokacije za prve turbine su unutar drugog vetroparka! Biće građene između postojećih vetrenjača. Kompanijin osnivač, predsednik i generalni direktor Johen Grosman izjavio je ranije da turbine velike visine uopšte ne otimaju vetar od tih, mnogo nižih mašina.

Duplo više struje na gornjem spratu

Očekivana proizvodnja Gicon turbine je pritom duplo veća pri istoj površini koju elise zahvataju, objasnili su inženjeri koji su je projektovali. Grosman je uslove pri kojima radi uporedio sa onima kod postrojenja na vodi, ali s manjim troškovima izgradnje i održavanja, budući da je na kopnu.

Na lokaciji prototipa, vetroparku Klettwitz, nalazi se i fotonaponski pogon. Tako će, kada nova turbina bude puštena u rad sledeće godine, hibridna elektrana proizvoditi struju i u prizemlju i na prvom i drugom spratu.

Važno je još reći da je sagrađena na mestu nekadašnjeg rudnika uglja, koji je radio u okviru jednog od najvećih ugljarskih regiona u zemlji. Tako je ovaj eksperiment, kod sela Kletvic (Klješišća), jedinstven u energetskoj tranziciji.

Nasuprot njemu, energetski gigant RWE je izazvao oštre reakcije pre dve godine zbog razmontiravanja jedne vetroelektrane i rušenja sela Licerat, jednog od nekoliko, radi širenja svog kompleksa ugljenokopa Garzweiler u Severnoj Rajni-Vestfaliji.

Toranj za merenje vetra dodirnuo nebo na drugoj potencijalnoj lokaciji za Gicon turbine

Gicon je u fazi ispitivanja postavio tri stotine metara visok toranj za merenje brzine i smera vetra. U kompaniji kažu da je najviši na svetu. Upravo su ga ponovo sklopili unutar jedne druge vetroelektrane u Severnoj Rajni-Vestfaliji, u Jihenu.

Kompanija je svojevremeno istakla da ugljenokopi imaju velik potencijal. Gicon posebno računa na Bavarsku za ispunjenje svoje ambicije da do 2030. sagradi hiljadu turbina nove vrste.

Priča ima i svoju manje optimističnu stranu. Neki lokalci i zaštitnici i zaštitnice životne sredine u oblasti Šipkau su se pobunili, upozoravajući da turbine na većim visinama i veće snage ubijaju više slepih miševa i ptica.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 admir sahmanovic poglavlje eu

Šahmanović: Crna Gora očekuje skoro zatvaranje Poglavlja 15 – energetika

27. septembar 2024. - Dvodnevni skup Beogradski energetski forum 2026 (BEF 2026) otvoren je danas. Prvog dana okupio je pet stotina učesnika i učesnica

srbija eu region bef 2026 sanja bozinovska saradnja

Božinovska: Regionalna saradnja danas nije izbor, već nužnost

27. septembar 2024. - Sanja Božinovska bila je jedna od učesnica ministarskog panela na Beogradskom energetskom forumu 2026 (BEF 2026) koji je započeo danas

Beogradski energetski forum 2026 Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrska EU

Beogradski energetski forum 2026: Zapadnom Balkanu za dekarbonizaciju neophodna podrška EU

27. septembar 2024. - Zapadni Balkan je znatno napredovao u dekarbonizaciji i integraciji sa EU, ali se transformacija mora ubrzati, poručili su visoki zvaničnici koji su otvorili Beogradski energetski forum 2026.

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark Gvozd

EPCG pustio u probni rad svoj prvi vetropark – Gvozd

27. septembar 2024. - EPCG je u probni rad pustio svoju prvu vetroelektranu, Gvozd, snage 54,6 megavata. Kad se završi druga faza, biće najveća u Crnoj Gori.