OIE

UniCredit banka odobrila kredit ERS-u za gradnju hidroelektrana na Bistrici

UniCredit kredit ERS hidroelektrana Bistrici

Foto: ERS

Objavljeno

15.04.2022.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

15.04.2022.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda Republike Srpske za izgradnju tri hidroelektrane na Bistrici, vrednu 102 miliona evra, od UniCredit banke dobija pozajmicu od 15,3 miliona evra.

ERS je saopštio da je s UniCredit bankom Banjaluka potpisao ugovor vredan 30 miliona konvertibilnih maraka (15,3 miliona evra) za finansiranje projekta hidroelektrana na reci Bistrici, „uz potpuno poštivanje ekoloških standarda u segmentu očuvanja životne sredine, a podržavajući tranziciju privrede Republike Srpske ka što većoj upotrebi obnovljivih izvora energije“.

Generalni direktor državnog preduzeća Luka Petrović rekao je da je ovo značajna podrška investicionom ciklusu i da je na raspisanom javnom pozivu UniCredit banka dala najpovoljniju ponudu.

Projekat je ukupno vredan 102 miliona evra, a Elektroprivreda Republike Srpske finansira 90 odsto iz vlastitih sredstava, dodao je. Sistem Bistrica će imati kapacitet 39,5 megavata, napomenuo je Petrović.

U istom delu Podrinja dva projekta za po tri hidroelektrane

Izvođač je kineska kompanija AVIC-ENG – China National Aero-technology International Engineering Corp. Bistrica je leva pritoka Drine na jugoistoku Bosne i Hercegovine, nedaleko od mesta određenog za takođe trostruki projekat Gornja Drina sa Srbijom.

ERS će iz kredita namiriti obaveze prema zavisnom preduzeću Hidroelektrane na Drini, u okviru kojeg je projektna firma Hidroelektrane Bistrica

„Vjerujemo da je saradnja između Elektroprivrede RS i UniCredit banke još jedan primjer u kome finansijski sektor, institucije i privreda zajedno postavljaju temelje za bolju budućnost, podržavajući zelenu tranziciju i postepen prelazak ekonomije na održivo poslovanje“, kazao je Gordan Pehar, predsednik Uprave UniCredit banke Banjaluka.

Preduzeće Hidroelektrane Bistrica je u stoodstotnom vlasništvu Hidroelektrana na Drini, u kojima ERS ima udeo od 65 odsto. Ova državna kompanija je godinu dana preko tendera tražila kreditora za navedeni projekat tri hidrocentrale. Po poslednjim informacijama, tim sredstvima namerava da plati Hidroelektranama na Drini za preuzetu električnu energiju, pa bi HE na Drini istim novcem dokapitalizovale firmu HE Bistrica, sa sedištem u Foči.

Tri Bistrice u BiH i još dve u Srbiji

Inače, odluka zavisnog preduzeća Hidroelektrane na Trebišnjici o dokapitalizaciji, u cilju pribavljanja sredstava za izgradnju hidroelektrane Dabar, usvojena je u februaru iz drugog pokušaja. Rok za prijavu postojećih akcionara je istekao juče, a ERS je upisao akcije srazmerno svom učešću (64,9 odsto) i tako uložio 83,7 miliona konvertibilnih maraka (42,7 miliona evra), prenosi Capital.ba.

Penzijski rezervni fond Republike Srpske nije iskoristio pravo preče kupovine. U njegovom vlasništvu je bilo 10 odsto akcija. Investiciono-razvojna banka Republike Srpske nije razmatrala učešće svog Fonda za restituciju, koji je držao pet procenata, stoji u članku.

ERS je uložio 42,7 miliona evra u dokapitalizaciju Hidroelektrana na Trebišnjici, namenjenu prikupljanju sredstava za projekat hidroelektrane Dabar

Od velikih akcionara, jedino društvo za upravljanje investicionim fondovima Kristal invest, sa 5,3 odsto, nije pod kontrolom Vlade Republike Srpske. Ukoliko emisija ne bude pokrivena, preostali deo akcija će biti plasiran na Banjalučkoj berzi.

ERS se priprema i da proda obveznice preko Bečke berze da prikupi sredstva za pomenuta dva projekta.

Treba pomenuti da Elektroprivreda Srbije (EPS) sa svoje strane granice radi na projektu vlastite, reverzibilne hidroelektrane Bistrica, pri čemu u istom kraju već ima hidrocentralu koja se isto zove Bistrica.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija eu region bef 2026 ivan asanovic cges spajanje trzista

Asanović: Do kraja juna očekujemo pozitivnu ocenu Evropske komisije o spajanju tržišta sa EU

15. april 2022. - Ivan Asanović, direktor CGES-a, bio je učesnik panela o prenosnoj mreži na Beogradskom energetskom forumu 2026 (BEF 2026)

Energetske kompanije pred izazovom obezbediti sigurnost snadbevanja i ubrzati zelenu tranziciju BEF 2026

Energetske kompanije pred izazovom – obezbediti sigurnost snadbevanja i ubrzati zelenu tranziciju

15. april 2022. - Kompanije u regionu su suočene s izazovima energetske bezbednosti, dekarbonizacije i digitalizacije, a ključ su ulaganja u kapacitete, mrežu i baterije, složili su se na konferenciji BEF 2026 učesnici panela o tranziciji elektroenergetskog sistema

srbija eu region bef 2026 jelena matejic ems obnovljivi prikljucenje mreza

Matejić: Novih 12 GW iz obnovljivih izvora stiže na mrežu u narednih šest godina

15. april 2022. - Jelena Matejić, direktorka Elektromreže Srbije, bila je učesnica panela posvećenog prenosnoj mreži na Beogradskom energetskom forumu 2026.

srbija eu region bef 2026 admir sahmanovic poglavlje eu

Šahmanović: Crna Gora očekuje skoro zatvaranje Poglavlja 15 – energetika

15. april 2022. - Dvodnevni skup Beogradski energetski forum 2026 (BEF 2026) otvoren je danas. Prvog dana okupio je pet stotina učesnika i učesnica