Klimatske promene

Švedska prva u svetu počela da računa emisije za robu koju uvozi iz inostranstva

Švedska prva u svetu počela da računa emisije za robu koju uvozi iz inostranstva

Foto: Brightfreak from Pixabay

Objavljeno

13.04.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.04.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Poslanici švedskog parlamenta su podržali predlog da država u svoje klimatske ciljeve uračuna i emisije ugljen-dioksida na proizvodnju i transport robe koja se uvozi u zemlju. Time Švedska namerava dodatno da smanji i ograniči emisije nastale u potrošnji, a ova skandinavska zemlja već ima visoke ambicije i teži da najkasnije 2045. smanji emisije na nulu.

Države širom sveta u svoj ugljenični otisak računaju samo one emisije koje su napravljene na vlastitoj teritoriji, a Švedska će obuhvatiti i emisije koji dolaze od proizvoda i robe iz inostranstva.

Švedski parlamentarni odbor za životnu sredinu je glasao da klimatski ciljevi za smanjenje emisija obuhvate i CO2 ispušten u proizvodnji i transportu robe iz inostranstva, čime je postala prva zemlja u svetu koja se odvažila da napravi ovaj korak i tako podigne lestvicu u borbi protiv klimatskih promena.

Ugljenični otisak uvezene robe

Procenjuje se da oko 22 procenta globalnih emisija ugljen-dioksida potiče od robe koja se proizvodi u jednoj zemlji, a transportuje i konzumira u drugoj, prema organizaciji European Geosciences Union.

U Švedskoj je taj procenat skoro tri puta veći. Preko 60 odsto emisija u zemlji zabeleženih 2019. potiče od uvoza robe, pokazuje Global Carbon Atlas.

Prema EIB-ovoj računici, čak 76 procenata stanovnika Švedske bi dalo podršku vladi da uvede strože mere

Po rezultatima istraživanja Evropske investicione banke, čak 76 procenata stanovnika ove skandinavske zemlje bi podržalo svoju vladu u postrožavanju mera za promenu obrazaca ponašanja u odnosu na ugljenični otisak.

Nadopuna za CBAM

Svih osam političkih partija u švedskom parlamentu je saglasno sa ovakvim proširenjem klimatske politike, po kojem bi ova zemlja u bliskoj budućnosti preuzela odgovornost i za ugljenični otisak od uvezene robe. Preporuka koju je odbor izglasao tek treba da se formalno usvoji.

Svih osam političkih partija u švedskom parlamentu je saglasno sa ovakvim proširenjem klimatske politike

Ovakav predlog će Švedsku uvesti u polje kompleksne metodologije izračunavanja emisija napravljenih van teritorije države i izveštavanja o njima, dok detalji tek treba da se razrade, prenosi portal Climate home news.

Odluka Švedske se nadovezuje na plan Evropske unije da uvede porez na ugljenik na uvoz određenih roba, odnosno CBAM – Mehanizam za prekogranično prilagođavanje ugljenika.

Švedska svakako podržava CBAM, koji bi trebalo da u stupi na snagu 2026. godine i obuhvataće uvoz cementa, gvožđa i čelika, đubriva, aluminijuma i električne energije.

Švedska će uzimati u obzir emisije koje se ispuštaju na međunarodnom nivou za hranu, elektroniku, građevinski materijal i širi asortiman roba

Ovako predloženi novi ciljevi koje treba da usvoji švedska vlada uzeće u obzir emisije koje se ispuštaju na međunarodnom nivou za proizvode široke potrošnje koje država uvozi. To će uključivati i hranu, elektroniku, građevinski materijal i širi asortiman roba.

Nova klimatska inicijativa postavlja Švedsku kao lidera u ovom segmentu borbe protiv klimatskih promena.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EPA klimatske promene fosilna goriva

Američke vlasti u svađi sa naukom: fosilna goriva nisu glavni uzrok klimatskih promena

13. april 2022. - Agencija za zaštitu životne sredine (EPA) uklonila je sa svoje internet stranice svako pominjanje fosilnih goriva kao glavnog uzroka globalnog zagrevanja

slovenija klimatska ranjivost energetika studija

Slovenija izradila prvu procenu klimatske ranjivosti i rizika energetskog sektora

13. april 2022. - Procenu je uradilo Ministarstvo za životnu sredinu, klimu i energetiku, u saradnji sa Institutom "Jožef Stefan"

2025. na putu da postane druga najtoplija godina u istoriji

2025. na putu da postane druga godina u istoriji po visini temperature

13. april 2022. - Prema podacima Kopernikusove službe za klimatske promene (C3S), 2025. je na putu da bude najtoplija posle rekordne 2024. godine

eu cbam zapadni balkan co2 analiza breugel

CBAM će ugroziti spajanje tržišta električne energije i sigurnost snabdevanja

13. april 2022. - Ocena je rezultat analize uticaja primene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) istraživačkog centra Bruegel iz Brisela