OIE

Srpsko-kinesko-italijanski konzorcijum gradi prvi agrosolarni park u Kuli

Srpsko-kinesko-italijanski konzorcijum gradi prvi agrosolarni park u Kuli fintel mk group powerchina

Foto: MK Group

Objavljeno

04.05.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.05.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Potpisivanjem memoranduma o razumevanju sa kineskom kompanijom PowerChina, kompanije Fintel Energija i MK Group zvanično su započele sa realizacijom zajedničkog projekta Agrosolar Kula.

Projekat Agrosolar podrazumeva proizvodnju poljoprivrednih useva i električne energije u solarnim panelima na istoj površini. Ukupan kapacitet solarnih panela trebalo bi da bude 660 megavata (MW), što bila najveća solarna elektrana u Evropi, s obzirom da je to sada a Nunez de Balboa sa 500 MW u Španiji, mada je u Francuskoj najavljen projekat snage 1.000 MW, a u Hrvatskoj snage 950 MW.

Investicija je procenjena na 340 miliona evra

MK Group je  je saopštila da projekat omogućava održivu poljoprivrednu proizvodnju ispod solarnih panela. Reč je o prvom ovakvom projektu na Balkanu i najvećem u Evropi, a vrednost investicije je procenjena na 340 miliona evra.

Tiziano Giovannetti, generalni direktor Fintel Energije, izjavio je da je posebno značajan korak izgradnja pilot solarnog parka od 50 kilovata (kW), koja započinje u naredna tri meseca. Agrosolar će se, kako je naveo, prostirati na 770 hektara na teritoriji opštine Kula, solarna elektrana biće kapaciteta 660 MW, a planirana godišnja proizvodnja oko 832 gigavat sata (GWh), što zadovoljava potrebe oko 200.000 domaćinstava.

Za tri meseca biće instalirano pilot postrojenja snage 50 kW

Na ovaj način kompanija nastavlja da doprinosi ostvarenju cilja Republike Srbije da učešće energije iz obnovljivih izvora poveća na najmanje 40 odsto do 2040. godine, dodao je Giovannetti.

Prema rečima Andrije Vukovića, direktora resora za finansije i rizike MK Group, Agrosolar donosi veliku inovaciju kroz sinergiju zelene energije i održive poljoprivrede.

Investitori planiraju i proizvodnju zelenog vodonika

Projekat će doneti još jednu inovaciju u srpski energetski sektor, pošto će u okviru druge faze biti izgrađeno postrojenje za proizvodnju zelenog vodonika koje će se napajati iz solarne elektrane, najavio je on.
Osim zelenog vodonika ova tehnologija omogućiće i proizvodnju 300 tona urea mineralnog đubriva dnevno, dobijenog na potpuno održiv način.

Yang Bo, predstavnik kompanije PowerChina u Srbiji, izjavio je da potpisivanje memoranduma predstavlja ozvaničnje saradnje i partnerstva sa Fintel Energijom i MK Group, pionirima i liderima Jugoistočne Evrope u ovoj oblasti.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

4. maj 2022. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

4. maj 2022. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

4. maj 2022. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

4. maj 2022. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu