Električna energija

Srbija predlaže oporezivanje emisija na nacionalnom nivou umesto regionalnog ETS-a

Srbija oporezivanje emisija nacionalnom nivou umesto regionalnog ETS-a

Foto: Emilija Jovanović / Ministarstvo rudarstva i energetike

Objavljeno

04.07.2024.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

04.07.2024.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija analizira uticaj primene Mehanizma za prekogranično usklađivanje ugljenika (CBAM) Evropske unije. Za Srbiju bi bilo prihvatljivo oporezivanje emisija na nacionalnom nivou po fiksnim cenama, umesto opcije uvođenja regionalnog sistema za trgovanje emisijama po uzoru na EU ETS, izjavila je ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović.

U Banjaluci je održan neformalni ministarski sastanak Energetske zajednice uz prisustvo predstavnika Evropske komisije. Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da Srbija nastavlja usklađivanje sa EU regulativom kao i da će se do kraja godine izmenama Zakona o energetici stvoriti regulatorni uslovi za integraciju u jedinstveno evropsko tržište električne energije.

„Verujem da je veoma važno da se priključimo jedinstvenom evropskom tržištu električne energije, na čemu posvećeno radimo, vodeći računa o očuvanju nacionalnih interesa. Podsetiću i da Srbija jedina u regionu ima funkcionalno i unutardnevno i dan unapred tržište električne energije, kao i da smo deo regionalne berze sa dve članice EU – Mađarskom i Slovenijom“, navela je.

Ministarstvo radi na definisanju najprihvatljivije opcije za Srbiju za oporezivanje emisija CO2

Đedović Handanović je naglasila da je u pripremi nacionalna analiza i procena uticaja primene Mehanizma za prekogranično prilagođavanje ugljenika (CBAM) i da Ministarstvo rudarstva i energetike radi na definisanju najprihvatljivije opcije za oporezivanje emisija ugljen-dioksida.

EU je u oktobru započela prelazni period u primeni CBAM-a. Uvoznici električne energije, aluminijuma, cementa, đubriva, vodonika, gvožđa i čelika moraće od 2026. da plaćaju porez na ime emisija gasova s efektom staklene bašte iz procesa proizvodnje.

Njihovi snabdevači iz takozvanih trećih zemalja, uključujući one na Zapadnom Balkanu i Tursku, zasad su obavezni da mere svoje emisije i šalju podatke svojim kupcima u EU, uvoznicima, koji predaju kvartalne izveštaje za CBAM.

Proizvođači pomenute robe i struje u 27-članom bloku država već plaćaju klimatsku taksu kroz Sistem za trgovanje emisijama – EU ETS. To njihovim konkurentima u trećim zemljama daje prednost, zbog čega je EU uvela CBAM. Treće zemlje uvođenjem vlastitog sistema za trgovanje emisijama mogu da obezbede izuzeće.

Predvidivost za privredu u periodu prilagođavanja

Ministarka je u Banjaluci kazala da je jedna od prihvatljivijih opcija oporezivanje CO2 na nacionalnom nivou. Obrazložila je da bi takav sistem uz fiksnu cenu obezbedio privredi predvidivost u periodu prilagođavanja.

Za pridruživanje Srbije sistemu EU ETS potrebna je finansijska pomoć EU i održiv period za primenu, smatra Đedović Handanović

„Uvođenje regionalnog sistema za trgovinu emisijama ugljenika po istoj ceni i po uzoru na sistem koji postoji u EU do 2030. godine za Srbiju nije opcija, zbog prevelikih finansijskih posledica i složene primene, pre svega. Srbija planira da bude deo EU ETS sistema, na putu pridruživanja Evropskoj uniji, za šta nam je, pored analiza i tehničke pomoći Energetske zajednice, potrebna i izvesna finansijska pomoć Evropske unije, kao i održiv vremenski period za primenu, nakon 2030. godine, kada ćemo imati dovoljno izgrađenih kapaciteta zelene energije“, poručila je Đedović Handanović.

Ona je kazala da je Srbija na početku pravedne energetske tranzicije, da je to dug i skup proces i da je neophodno obezbediti pristup fondovima EU da bi se sprovela na održiv način. Dodala je da kao jedno od mogućih rešenja vidi formiranje regionalnog fonda Zapadnog Balkana za pravednu tranziciju, kojeg bi podržala EU.

U Srbiji dodatne bezbednosne mere nakon lančanog prekida snabdevanja strujom u regionu

Osvrnuvši se na nedavni serijski prekid u snabdevanju električnom energijom u susednim zemljama, kakav se u Evropi nije desio decenijama i u kojem je Srbija ostala nepogođena, Đedović Handanović je istakla da su uvedene dodatne mere bezbednosti i opreza.

„Remonti proizvodnih kapaciteta, održavanje prenosne i distributivne mreže, uporedo sa modernizacijom, teku po planu. Deponije uglja, akumulacije i skladišta gasa su dobro popunjeni i nastavićemo da radimo na obezbeđivanju dodatne sigurnosti za predstojeću grejnu sezonu“, rekla je ministarka.

Lorkovski: Kašnjenje u prenošenju zakona EU dovodi u pitanje mogućnost izuzeća od CBAM-a

Zamenica šefice Generalnog direktorata za energetiku (DG ENER) Evropske komisije Mehtild Versderfer istakla je da je EU posvećena pružanju podrške ugovornim stranama Energetske zajednice u energetskoj tranziciji tog regiona i pozvala na jačanje saradnje unutar regiona. Spajanje tržišta (market coupling) će doneti važne pogodnosti privredama i konkurentnosti regiona i doprineti postizanju klimatske neutralnosti, kazala je.

Cilj spajanja odnosno uparivanja tržišta je da potpuno integriše ugovorne strane u jedinstveno tržište električne energije EU kroz mehanizme kao što su spajanje jedinstvenog unutardnevnog (SIDC) i tržišta za dan unapred (SDAC), uz jačanje efikasnosti i prekogranične trgovine strujom. Ministri i ministarke su na sastanku imali dve glavne teme u tom domenu: usklađivanje sa zakonima EU i određivanje nominovanih operatora tržišta električne energije (NEMO) za svaku ugovornu stranu, saopštio je Sekretarijat energetske zajednice.

Za bilo kakav sistem naplate ili oporezivanja emisija CO2, paket propisa MRVA prvo mora biti transponovan u domaće zakonodavstvo

Dalja odlaganja u transponovanju i primeni Paketa za integraciju (tržišta) električne energije – EIP donela bi značajne izazove oko dobijanja izuzeća od CBAM-a za izvoz električne energije iz Energetske zajednice, poručio je direktor sekretarijata Artur Lorkovski.

Dijana Akonsija, direktorka za međunarodne odnose i klimatsko finansiranje u Generalnom direktoratu za klimatsku akciju (DG CLIMA), naglasila je da bi transponovanje paketa za monitoring, izveštavanje, verifikaciju i obračunavanje (MRVA) trebalo da postane prioritet. Ti propisi bi bili osnova za bilo koju opciju uvođenja naplate na ime količine ispuštenih gasova s efektom staklene bašte, objasnila je.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Tuđandzi selo u Kini primer energetske revolucije

Gorštačko kinesko selo Tudjenci postalo putokaz energetske transformacije

4. jul 2024. - Na 1.200 metara nadmorske visine, u kineskoj provinciji Hubei, nalazi se selo Tudjenci – nekada izolovano, a danas primer energetske revolucije u ruralnim oblastima

Ohridsko jezero ugrozeno davanjem prioriteta hidroelektranama

Ohridsko jezero ugroženo davanjem prioriteta hidroelektranama

4. jul 2024. - Ohridsko jezero se tretira kao akumulacija za dobijanje struje, a isticanje vode ka hidroelektranama se reguliše primitivnim sistemom

hrvatska zagreb solar suncane elektrane bazen svetice

Zagreb na dobrom putu da na javnim zgradama ima solar snage skoro 20 MW

4. jul 2024. - Glavni grad Hrvatske je krajem 2021. usvojio program Sunčani krovovi koji podrazumeva instalaciju fotonaponskih elektrana kapaciteta 50 MW

bih solar vetar razvoj projekti nosbih indikativni plan proizvodnje

U BiH u razvoju vetroparkovi snage 3,8 GW i solarne elektrane od 12,5 GW

4. jul 2024. - Procena je deo Indikativnog plana razvoja proizvodnje 2026 – 2035. koji je pripremio Nezavisni operator sistema u Bosni i Hercegovini