OIE

Slovenački HSE će postaviti veliku plutajuću solarnu elektranu pored Termoelektrarne Šoštanj

Slovenacki HSE plutajucu solarnu elektranu Termoelektrarne sostanj

Foto: HSE

Objavljeno

26.03.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

26.03.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Slovenački državni Holding Slovenske elektrarne – HSE saopštio je da će deo veštačkog Družmirskog jezera pokriti plutajućim solarnim panelima. Kapacitet bi mogao da dostigne 140 megavata. Lokacija je pored jedine termoelektrane na ugalj u zemlji i pripadajućeg rudnika.

U skladu sa nacionalnom strategijom za postepeni prestanak korišćenja uglja i pravednu tranziciju, Holding Slovenske elektrarne radi na alternativnim rešenjima za snabdevanje energentima i investira u razvoj Šaleške doline. U tom kraju se nalaze jedini rudnik uglja i termoelektrana na to gorivo u Sloveniji. HSE je objavio da će na Družmirskom jezeru, poznatom i kao Šaleško jezero, instalirati plutajuću solarnu elektranu.

To veštačko jezero je nastalo krajem prošlog veka usled sleganja tla nad delom podzemnog rudnika uglja Premogovnik Velenje. Pored je i HSE-ova Termoelektrarna Šoštanj (TEŠ).

Investicija uključuje mere zaštite životne sredine

Ova državna kompanija je obećala da će zaštititi ekosistem Družmirskog jezera, uključujući ptice, zatim omogućiti ljudima pristup duž cele obale i bavljenje vodenim i sportovima na kopnu i uvesti turističke sadržaje. HSE je otkrio da za svoju plutajuću solarnu elektranu planira kapacitet do 140 megavata.

Postrojenje bi se nalazilo barem 150 metara od zapadne obale odnosno 400 metara od jugozapadne strane. HSE je za plutajuću solarnu elektranu još naveo da neće zauzeti više od polovine jezera.

Biće napravljen info punkt za obaveštavanje građana o projektu, dodala je kompanija. Skupina (grupacija) HSE je u poslednjoj deceniji smanjila emisije ugljen-dioksida za 1,4 miliona tona ili 30 odsto, a sumpor-dioksida i azotnih oksida za 75 procenata, stoji u objavi.

Nacionalna strategija, usvojena pre dve godine, predviđa fazno smanjenje upotrebe uglja na nulu do potpune obustave 2033. godine. Šaleška dolina je deo Savinjsko-šaleške (SAŠA). To je jedan od dva ugljarska regiona u Sloveniji, a drugi je Zasavje.

HSE nije jedini u Jugoistočnoj Evropi koji planira ogromnu plutajuću solarnu elektranu

Slovenija je oblast plutajućih fotonaponskih pogona uredila prošle godine, Zakonom o uvođenju uređaja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora energije.

Taj podsektor je u zamahu u Evropi, dok na Balkanu zasad postoji samo par malih postrojenja. S druge strane, projekti plutajućih solarnih elektrana se širom regiona gomilaju. Pritom se pojedini mere stotinama megavata i više.

Neki biolozi i aktivisti su zabrinuti da plutajuće solarne elektrane mogu da naškode životu u vodi tako što sprečavaju prodor svetla. Takođe ukazuju na to da nauka nije dovoljno ispitala uticaj te tehnologije te tvrde da paneli mogu previše da zagreju vodu i da postoji opasnost od curenja hemikalija. Njeni zagovornici pak ističu da ove platforme umanjuju isparavanje vode.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

federacija bih pravilnik energetske dozvole

U Federaciji BiH nije potrebna energetska dozvola za elektrane snage manje od 1 MW

26. mart 2024. - Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH donelo je Pravilnik o izdavanju energetske dozvole

La Kamera IRENA Moramo da instaliramo vise elektrana na obnovljive izvore i brze

La Kamera (IRENA): Moramo da instaliramo više elektrana na obnovljive izvore i brže

26. mart 2024. - Šef agencije IRENA Frančesko la Kamera skrenuo je pažnju na geografsku koncentraciju širenja kapaciteta iz obnovljivih izvora u nekim delovima sveta

toplotni talas berze cene struje jie srbija evropa

Šta se krije iza rekordnih cena na berzama Jugoistočne Evrope: Krivci prenosna mreža, ali i još ponešto

26. mart 2024. - Rekordno visoke temperature nisu razlog za rekordan rast cena na berzama od 50 do čak 170 odsto, pokazale au analize

zeleni celik elektricna vozila studija

Prelazak na zeleni čelik neznatno utiče na cenu električnih vozila

26. mart 2024. - Prelazak na 100 odsto zelenog čelika do 2040. koštao bi samo osam evra, zbog troškova CO2 emisija, kao i pada troškova proizvodnje čelika