Električna energija

Rio Tintov partner InoBat planira gigafabriku baterija u Srbiji

Rio Tintov partner InoBat gigafabriku baterija Srbiji

Foto: iStock

Objavljeno

16.11.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

16.11.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

InoBat iz Slovačke je potpisao preliminarne sporazume s Vladom Srbije o izgradnji gigafabrike u kojoj bi se proizvodile i reciklirale baterije. Među investitorima u ovu firmu je Rio Tinto, pa aktivistkinje i aktivisti iz SEOS-a ponovo najavljuju proteste i blokadu saobraćajnica, kao prošle godine u ovo vreme.

InoBat Auto, sa sedištem u Bratislavi, saopštio je da je sa Vladom Srbije potpisao protokole i izjave o namerama u vezi sa izgradnjom gigafabrike za proizvodnju i recikliranje baterijskih ćelija za električna vozila kao i za statične sisteme za skladištenje energije. Firma je istakla da je to jedna od evropskih zemalja koje razmatra za pokretanje projekta.

„Ukoliko se finalizuje, nadležne vlasti u Srbiji će zajedno s InoBat-om raditi na dobijanju svih odobrenja i dozvola potrebnih za održivu izgradnju gigafabrike i upravljanje njome. Srpska vlada će takođe pružiti finansijsku i materijalnu podršku da obezbedi uspešni razvoj tog postrojenja. InoBat je već osnovao svoje preduzeće u Srbiji, InoBat Auto Beograd“, stoji u objavi.

Srbija navodno obećala državnu pomoć od 419 miliona evra

Ovaj startap je objavio da je Srbija ponudila finansijsku i materijalnu podršku. Reuters je pritom izvestio da je vlada pristala da obezbedi podsticaje od 419 miliona evra kroz mehanizme poput isplate bespovratnih sredstava i poreskih olakšica. Zanimljivo je zato što iz Nemanjine 11 nije bilo nikakve objave o dogovoru s InoBat-om i navodnim ogromnim podsticajima.

Vlada Srbije nije objavila da je sklopila dogovor o kojem je izvestio InoBat

Ali zato je InoBat napisao da je premijerka Ana Brnabić kazala da je pomenuti preliminarni sporazum „važno postignuće“ i da će Srbija tako dati velik doprinos „održivoj i zelenoj budućnosti“ te da će stati rame uz rame s vodećim evropskim akterima u ovom strateškom sektoru.

„Nastavićemo odlučno da radimo na daljem razvoju da bismo stvorili još bolje uslove za dobrobit i svojih građana i svakoga ko živi i posluje u Srbiji“, piše u izjavi pripisanoj premijerki u saopštenju slovačke kompanije na engleskom, pri čemu joj se potkrala jedna gramatička greška.

Novi sporazum ponovo baca svetlo na kontroverze vezane za Rio Tinto

Rio Tinto, jedan od investitora u InoBat, mogao bi da bude kamen spoticanja za planove za izgradnju fabrike baterija. Taj anglo-australijski rudarski gigant je u Srbiji kontroverznim potezima pri razvoju svog projekta za iskopavanje i preradu rude litijuma u Jadru kod Loznice već izazvao buru nezadovoljstva među stanovništvom.

Podsetimo, ovo je ista premijerka Ana Brnabić koja je u januaru, posle masovnih protesta i velikog javnog pritiska, proglasila projekat prekinutim i rekla da su sve dozvole povučene. „Rio Tinto apsolutno nije pružio dovoljno informacija ljudima u Jadru, Rađevini, u lokalnim mestima i lokalnim selima. Nije pružio dovoljno informacija ni Vladi Republike Srbije“, tvrdila je tada.

Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić tvrdila je u januaru da Rio Tinto nije objavio dovoljno informacija o svom litijumskom projektu i proglasila sve dotadašnje dozvole ništavnim

Vlada je taj potez povukla taman pred početak predizborne kampanje. Predsednik Aleksandar Vučić je onda osvojio svoj drugi mandat, njegova Srpska napredna stranka je zadržala vodeće mesto u vladajućoj koaliciji, a Ana Brnabić je ostala premijerka. Za to vreme, bez obzira na formalnu obustavu projekta, Rio Tinto je nastavio sa svojim aktivnostima.

Ta rudarska kompanija je, inače, prošle godine s InoBat-om prošle godine potpisala memorandum o razumevanju o uspostavljanju „vrednosnog lanca za baterije za električna vozila“ u Srbiji. Takođe je podržala zamisao da se u Srbiji izgradi gigafabrika za baterije.

Sprema se nova protestna kampanja

Reagujući na InoBat-ovu objavu, aktivistkinje i aktivisti iz Saveza ekoloških organizacija Srbije istakli su da će se novom projektu suprotstaviti protestnim skupovima i ukazali na rizike po životnu sredinu od recikliranja baterija. Glumica Bojana Novaković, jedna od najpoznatijih lica, ocenila je da je reč o korporativnom preuzimanju Srbije i da ekološki pokret to neće dozvoliti.

Slovačka firma je još napomenula da je Međunarodna finansijska korporacija (IFC) dala podršku njenoj ideji da u regionu Centralne i Istočne Evrope podigne gigafabriku. InoBat je ranije od Evropske unije dobio bespovratna sredstva preko njenog projekta European Battery Innovation.

U Srbiji fabriku baterija planira i ElevenEs. Ta domaća kompanija je nedavno otkrila da sirovinu baziranu na litijumu namerava da uvozi.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

federacija bih pravilnik energetske dozvole

U Federaciji BiH nije potrebna energetska dozvola za elektrane snage manje od 1 MW

16. novembar 2022. - Ministarstvo energije, rudarstva i industrije Federacije BiH donelo je Pravilnik o izdavanju energetske dozvole

La Kamera IRENA Moramo da instaliramo vise elektrana na obnovljive izvore i brze

La Kamera (IRENA): Moramo da instaliramo više elektrana na obnovljive izvore i brže

16. novembar 2022. - Šef agencije IRENA Frančesko la Kamera skrenuo je pažnju na geografsku koncentraciju širenja kapaciteta iz obnovljivih izvora u nekim delovima sveta

toplotni talas berze cene struje jie srbija evropa

Šta se krije iza rekordnih cena na berzama Jugoistočne Evrope: Krivci prenosna mreža, ali i još ponešto

16. novembar 2022. - Rekordno visoke temperature nisu razlog za rekordan rast cena na berzama od 50 do čak 170 odsto, pokazale au analize

zeleni celik elektricna vozila studija

Prelazak na zeleni čelik neznatno utiče na cenu električnih vozila

16. novembar 2022. - Prelazak na 100 odsto zelenog čelika do 2040. koštao bi samo osam evra, zbog troškova CO2 emisija, kao i pada troškova proizvodnje čelika