OIE

Potpisani ugovori za izgradnju dva CHP postrojenja na biomasu u Hrvatskoj

Potpisani ugovori za izgradnju dva CHP postrojenja na biomasu u Hrvatskoj

Photo: Pixabay

Objavljeno

07.08.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.08.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Hrvatskoj će se graditi još dva postrojenja na biomasu za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije (CHP), najavio je jedan od podizvođača radova.

CHP postrojenja na biomasu, na području distribuirane proizvodnje, će se graditi u Županji u istočnoj Hrvatskoj blizu granice sa Bosnom i Hercegovinom i u Virovitici blizu granice sa Mađarskom.

CHP postrojenje u Županji će biti snage 5,8 MW, od čega će do 4,96 MW biti u sistemu podsticaja, dok će ostatak biti iskorišćen za proizvodnju za sopstvenu potrošnju, saopštila je hrvatska kompanija Končar – Inženjering za energetiku i transport (KET).

Kogeneraciono postrojenje na biomasu u Virovitici će biti snage 3,4 MW, pri čemu će se do 3 MW isporučivati u mrežu, navodi se u saopštenju kompanije Končar-KET, koja je uz druge delove Končar grupe podizvođač na oba CHP projekta.

Posao je dogovoren po sistemu „ključ u ruke“, što obuhvata izradu izvođačkog projekta, isporuku opreme, montažu i puštanje u pogon, navodi se u saopštenju.

Ugovorom je obuhvaćen priključak na distributivnu mrežu, srednjenaponsko postrojenje, generatorske zaštite i uzbuna, niskonaponska distribucija opšte i sopstvene potrošnje, dizelski agregat, sistem upravljanja, kao i instrumentacija i merenje.

Glavni izvođač na oba projekta je Đuro Đaković TEP, kompanija čiji proizvodi uključuju bojlere na biomasu.

Prema podacima koje su lokalni mediji citirali u septembru 2017. godine, Hrvatska je tada imala 14 kogeneracionih postrojenja na biomasu i još 46 takvih postrojenja u izgradnji.

U februaru ove godine, norveška kompanija Croatia REN AS je najavila da će uložiti 18,7 miliona evra u izgradnju postrojenja na drvnu biomasu u industrijskoj zoni Žakanje blizu Zagreba.

Prema izveštaju o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva povećanja energetske efikasnosti za 2017. godinu, koji je hrvatska vlada usvojila u julu ove godine, udeo ogrevnog drveta i čvrste biomase u ukupnoj potrošnji energije je u 2016. godini iznosio 12,9%, nešto iznad 12,3% u 2015. godini.

Tagovi: ,
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar

Slični članci

Ember Svet 2024 potrebe hladjenjem hladenjem rasta temperature fosilnih goriva

Ember: Svet je 2024. potrebe za hlađenjem usled rasta temperature pokrio iz fosilnih goriva

7. avgust 2018. - Obnovljivi izvori i nuklearna energija su 2024. pokrili 79,1 odsto globalnog rasta potražnje za strujom. Učešće fosilnih goriva je bilo veće nego udeo pripisan porastu temperature.

Americka firma obustavila razvoj natrijumskih baterija postao neisplativ

Američka firma obustavila razvoj natrijumskih baterija – postao neisplativ

7. avgust 2018. - Bedrock Materials je u SAD osvojio poverenje investitora radom na razvoju tehnologije natrijumskih baterija, ali je odlučio da odustane

hrvatska socijalni plan za klimatsku politiku zelena tranzicija

Hrvatska će potrošiti 1,6 milijardi evra na mere iz Socijalnog plana za klimatsku politiku

7. avgust 2018. - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije održalo je javnu raspravu o Socijalnom planu za klimatsku politiku

Turska glavnog cvorista prenos zelene struje EU

Turska se nadmeće za poziciju glavnog čvorišta za prenos zelene struje u EU

7. avgust 2018. - Turska, Azerbejdžan, Gruzija i Bugarska pokreću projekat za prenos struje koji bi mogao da bude konkurent predloženoj podmorskoj vezi Gruzije i Rumunije