OIE

Potpisani ugovori za izgradnju dva CHP postrojenja na biomasu u Hrvatskoj

Potpisani ugovori za izgradnju dva CHP postrojenja na biomasu u Hrvatskoj

Photo: Pixabay

Objavljeno

07.08.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.08.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Hrvatskoj će se graditi još dva postrojenja na biomasu za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije (CHP), najavio je jedan od podizvođača radova.

CHP postrojenja na biomasu, na području distribuirane proizvodnje, će se graditi u Županji u istočnoj Hrvatskoj blizu granice sa Bosnom i Hercegovinom i u Virovitici blizu granice sa Mađarskom.

CHP postrojenje u Županji će biti snage 5,8 MW, od čega će do 4,96 MW biti u sistemu podsticaja, dok će ostatak biti iskorišćen za proizvodnju za sopstvenu potrošnju, saopštila je hrvatska kompanija Končar – Inženjering za energetiku i transport (KET).

Kogeneraciono postrojenje na biomasu u Virovitici će biti snage 3,4 MW, pri čemu će se do 3 MW isporučivati u mrežu, navodi se u saopštenju kompanije Končar-KET, koja je uz druge delove Končar grupe podizvođač na oba CHP projekta.

Posao je dogovoren po sistemu „ključ u ruke“, što obuhvata izradu izvođačkog projekta, isporuku opreme, montažu i puštanje u pogon, navodi se u saopštenju.

Ugovorom je obuhvaćen priključak na distributivnu mrežu, srednjenaponsko postrojenje, generatorske zaštite i uzbuna, niskonaponska distribucija opšte i sopstvene potrošnje, dizelski agregat, sistem upravljanja, kao i instrumentacija i merenje.

Glavni izvođač na oba projekta je Đuro Đaković TEP, kompanija čiji proizvodi uključuju bojlere na biomasu.

Prema podacima koje su lokalni mediji citirali u septembru 2017. godine, Hrvatska je tada imala 14 kogeneracionih postrojenja na biomasu i još 46 takvih postrojenja u izgradnji.

U februaru ove godine, norveška kompanija Croatia REN AS je najavila da će uložiti 18,7 miliona evra u izgradnju postrojenja na drvnu biomasu u industrijskoj zoni Žakanje blizu Zagreba.

Prema izveštaju o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva povećanja energetske efikasnosti za 2017. godinu, koji je hrvatska vlada usvojila u julu ove godine, udeo ogrevnog drveta i čvrste biomase u ukupnoj potrošnji energije je u 2016. godini iznosio 12,9%, nešto iznad 12,3% u 2015. godini.

Tagovi: ,
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hrvatska enna solar rumunija elektrana

Hrvatska ENNA započela gradnju prve solarne elektrane u inostranstvu

7. avgust 2018. - ENNA grupa je projekat u Rumuniji kupila u aprilu ove godine. Solarna elektrana Giurgiu biće izgrađena na lokaciji Mihăilești

rystad interval trgovanje strujom bes

Trgovanje strujom na 15 minuta povećava profitabilnost baterija u EU – analiza

7. avgust 2018. - Prelazak na 15-minutni interval za formiranje cena električne energije u EU povećao je potencijalni profit baterijskih sistema, tvrdi Rystad

Kineski proizvođač baterija CATL planira da proširi svoje poslovanje u sektoru pomorskog saobraćaja

Brod–obala–oblak: CATL predstavio rešenje za elektrifikaciju pomorskog saobraćaja

7. avgust 2018. - CATL tvrdi da rešenje "brod–obala–oblak" može da smanji ukupne troškove do 50 odsto u poređenju sa brodovima na fosilna goriva

hrvatska vlada odobrenje hep kredit

Hrvatska elektroprivreda se zadužuje 400 miliona evra

7. avgust 2018. - Iako je energetska kriza koja je pogodila svet u periodu 2021-2023. godina okončana, njene posledice će se još dugo