OIE

Potpisani ugovori za izgradnju dva CHP postrojenja na biomasu u Hrvatskoj

Potpisani ugovori za izgradnju dva CHP postrojenja na biomasu u Hrvatskoj

Photo: Pixabay

Objavljeno

07.08.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.08.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Hrvatskoj će se graditi još dva postrojenja na biomasu za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije (CHP), najavio je jedan od podizvođača radova.

CHP postrojenja na biomasu, na području distribuirane proizvodnje, će se graditi u Županji u istočnoj Hrvatskoj blizu granice sa Bosnom i Hercegovinom i u Virovitici blizu granice sa Mađarskom.

CHP postrojenje u Županji će biti snage 5,8 MW, od čega će do 4,96 MW biti u sistemu podsticaja, dok će ostatak biti iskorišćen za proizvodnju za sopstvenu potrošnju, saopštila je hrvatska kompanija Končar – Inženjering za energetiku i transport (KET).

Kogeneraciono postrojenje na biomasu u Virovitici će biti snage 3,4 MW, pri čemu će se do 3 MW isporučivati u mrežu, navodi se u saopštenju kompanije Končar-KET, koja je uz druge delove Končar grupe podizvođač na oba CHP projekta.

Posao je dogovoren po sistemu „ključ u ruke“, što obuhvata izradu izvođačkog projekta, isporuku opreme, montažu i puštanje u pogon, navodi se u saopštenju.

Ugovorom je obuhvaćen priključak na distributivnu mrežu, srednjenaponsko postrojenje, generatorske zaštite i uzbuna, niskonaponska distribucija opšte i sopstvene potrošnje, dizelski agregat, sistem upravljanja, kao i instrumentacija i merenje.

Glavni izvođač na oba projekta je Đuro Đaković TEP, kompanija čiji proizvodi uključuju bojlere na biomasu.

Prema podacima koje su lokalni mediji citirali u septembru 2017. godine, Hrvatska je tada imala 14 kogeneracionih postrojenja na biomasu i još 46 takvih postrojenja u izgradnji.

U februaru ove godine, norveška kompanija Croatia REN AS je najavila da će uložiti 18,7 miliona evra u izgradnju postrojenja na drvnu biomasu u industrijskoj zoni Žakanje blizu Zagreba.

Prema izveštaju o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva povećanja energetske efikasnosti za 2017. godinu, koji je hrvatska vlada usvojila u julu ove godine, udeo ogrevnog drveta i čvrste biomase u ukupnoj potrošnji energije je u 2016. godini iznosio 12,9%, nešto iznad 12,3% u 2015. godini.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Uspostavljanje otporne prenosne mreže: ključna uloga balkanskih operatora prenosnih sistema u zelenoj tranziciji BEF 2026

Balkanski operatori prenosnih sistema pred izazovom zelene tranzicije: mreža mora da prati energetski zaokret

7. avgust 2018. - Ulaganja u mrežu, digitalizaciju i skladištenje energije su ključni za sigurnost snabdevanja u eri ubrzane dekarbonizacije, poručili su predstavnici operatora prenosnih sistema iz regiona na Beogradskom energetskom forumu - BEF 2026

srbija eu region bef 2026 cbam granica eu zapadni balkan

CBAM bi mogao da uspori dekarbonizaciju i razvoj obnovljive energije, suprotno od onoga što mu je cilj

7. avgust 2018. - Beogradski energetski forum 2026. (BEF 2026) pružio je priliku svim učesnicima na tržištu da iznesu prva iskustva sa primenom CBAM-a

Papastavru Srbija Severna Makedonija gasnim interkonekcijama Vertikalnom koridoru

Papastavru: Srbija, Severna Makedonija se gasnim interkonekcijama pridružuju Vertikalnom koridoru

7. avgust 2018. - Grčki ministar životne sredine i energetike Stavros Papastavru izjavio je da će projekat Vertikalnog gasnog koridora biti proširen na Severnu Makedoniju i Srbiju

Poslednja grcka termoelektrana na ugalj radice najdalje do marta

Poslednja grčka termoelektrana na ugalj radiće najdalje do marta

7. avgust 2018. - Danas je poslednji dan proizvodnje u termoelektrani na ugalj Agios Dimitrios, koja je bila najveća u Grčkoj