OIE

Potpisani ugovori za izgradnju dva CHP postrojenja na biomasu u Hrvatskoj

Potpisani ugovori za izgradnju dva CHP postrojenja na biomasu u Hrvatskoj

Photo: Pixabay

Objavljeno

07.08.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

07.08.2018.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

U Hrvatskoj će se graditi još dva postrojenja na biomasu za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije (CHP), najavio je jedan od podizvođača radova.

CHP postrojenja na biomasu, na području distribuirane proizvodnje, će se graditi u Županji u istočnoj Hrvatskoj blizu granice sa Bosnom i Hercegovinom i u Virovitici blizu granice sa Mađarskom.

CHP postrojenje u Županji će biti snage 5,8 MW, od čega će do 4,96 MW biti u sistemu podsticaja, dok će ostatak biti iskorišćen za proizvodnju za sopstvenu potrošnju, saopštila je hrvatska kompanija Končar – Inženjering za energetiku i transport (KET).

Kogeneraciono postrojenje na biomasu u Virovitici će biti snage 3,4 MW, pri čemu će se do 3 MW isporučivati u mrežu, navodi se u saopštenju kompanije Končar-KET, koja je uz druge delove Končar grupe podizvođač na oba CHP projekta.

Posao je dogovoren po sistemu „ključ u ruke“, što obuhvata izradu izvođačkog projekta, isporuku opreme, montažu i puštanje u pogon, navodi se u saopštenju.

Ugovorom je obuhvaćen priključak na distributivnu mrežu, srednjenaponsko postrojenje, generatorske zaštite i uzbuna, niskonaponska distribucija opšte i sopstvene potrošnje, dizelski agregat, sistem upravljanja, kao i instrumentacija i merenje.

Glavni izvođač na oba projekta je Đuro Đaković TEP, kompanija čiji proizvodi uključuju bojlere na biomasu.

Prema podacima koje su lokalni mediji citirali u septembru 2017. godine, Hrvatska je tada imala 14 kogeneracionih postrojenja na biomasu i još 46 takvih postrojenja u izgradnji.

U februaru ove godine, norveška kompanija Croatia REN AS je najavila da će uložiti 18,7 miliona evra u izgradnju postrojenja na drvnu biomasu u industrijskoj zoni Žakanje blizu Zagreba.

Prema izveštaju o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva povećanja energetske efikasnosti za 2017. godinu, koji je hrvatska vlada usvojila u julu ove godine, udeo ogrevnog drveta i čvrste biomase u ukupnoj potrošnji energije je u 2016. godini iznosio 12,9%, nešto iznad 12,3% u 2015. godini.

Tagovi: ,
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

bih elektroprivreda bih plan poslovanja he salakovac

EPBiH u naredne tri godine planira ulaganja od 885 miliona evra

7. avgust 2018. - Prethodnji Plan poslovanja za period 2025-2027. predviđao je investicije od 2,1 milijarde KM (1,074 milijarde evra)

severna makedonija marko bislimoski esm solar struja uvoz ugalj

ESM bi trebalo više da koristi to što je struja na tržištu jeftinija od njegove proizvodnje

7. avgust 2018. - Marko Bislimoski, predsednik Regulatorne komisije za energetiku, budućnost firme Elektrani na Severna Makedonija ne vidi samo u proizvodnji

Leitwind donosi energetsku nezavisnost sirom Balkana

Leitwind donosi energetsku nezavisnost širom Balkana

7. avgust 2018. - Leitwind pravi vetroturbine snage od 250 kilovata do tri megavata, konstruisane za efikasan rad u celom spektru vetra u Jugoistočnoj Evropi

severna makedonija investicije solar baterije vetroelektrane sanja bozinovska

Prvi godišnji plan za izgradnju energetskih objekata predviđa elektrane od 1.265 MW

7. avgust 2018. - Severna Makedonija je novim Zakonom o energetici uvela godišnji plan izgradnje novih energetskih kapaciteta