OIE

Potpisani ugovori za izgradnju dva CHP postrojenja na biomasu u Hrvatskoj

Potpisani ugovori za izgradnju dva CHP postrojenja na biomasu u Hrvatskoj

Photo: Pixabay

Objavljeno

07.08.2018.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

07.08.2018.

Država

Komentari

0

Podeli

U Hrvatskoj će se graditi još dva postrojenja na biomasu za kombinovanu proizvodnju električne i toplotne energije (CHP), najavio je jedan od podizvođača radova.

CHP postrojenja na biomasu, na području distribuirane proizvodnje, će se graditi u Županji u istočnoj Hrvatskoj blizu granice sa Bosnom i Hercegovinom i u Virovitici blizu granice sa Mađarskom.

CHP postrojenje u Županji će biti snage 5,8 MW, od čega će do 4,96 MW biti u sistemu podsticaja, dok će ostatak biti iskorišćen za proizvodnju za sopstvenu potrošnju, saopštila je hrvatska kompanija Končar – Inženjering za energetiku i transport (KET).

Kogeneraciono postrojenje na biomasu u Virovitici će biti snage 3,4 MW, pri čemu će se do 3 MW isporučivati u mrežu, navodi se u saopštenju kompanije Končar-KET, koja je uz druge delove Končar grupe podizvođač na oba CHP projekta.

Posao je dogovoren po sistemu „ključ u ruke“, što obuhvata izradu izvođačkog projekta, isporuku opreme, montažu i puštanje u pogon, navodi se u saopštenju.

Ugovorom je obuhvaćen priključak na distributivnu mrežu, srednjenaponsko postrojenje, generatorske zaštite i uzbuna, niskonaponska distribucija opšte i sopstvene potrošnje, dizelski agregat, sistem upravljanja, kao i instrumentacija i merenje.

Glavni izvođač na oba projekta je Đuro Đaković TEP, kompanija čiji proizvodi uključuju bojlere na biomasu.

Prema podacima koje su lokalni mediji citirali u septembru 2017. godine, Hrvatska je tada imala 14 kogeneracionih postrojenja na biomasu i još 46 takvih postrojenja u izgradnji.

U februaru ove godine, norveška kompanija Croatia REN AS je najavila da će uložiti 18,7 miliona evra u izgradnju postrojenja na drvnu biomasu u industrijskoj zoni Žakanje blizu Zagreba.

Prema izveštaju o napretku postignutom u ostvarenju nacionalnih ciljeva povećanja energetske efikasnosti za 2017. godinu, koji je hrvatska vlada usvojila u julu ove godine, udeo ogrevnog drveta i čvrste biomase u ukupnoj potrošnji energije je u 2016. godini iznosio 12,9%, nešto iznad 12,3% u 2015. godini.

Tagovi: ,
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Slovenija-Energetskim-zakonom-efikasnost-dekarbonizaciju

Slovenija novim Energetskim zakonom podstiče efikasnost, dekarbonizaciju

7. avgust 2018. - Slovenija novim Energetskim zakonom uređuje podsticaje za zelenu energiju, dekarbonizaciju ugljarskih područja i mere energetske efikasnosti

eu nekp solar ciljevi mreze fleksibilnost

Članice EU ažurirale NEKP-ove: Ciljevi za solar uvećani 90 odsto do 2030.

7. avgust 2018. - Povećanje ciljeva ne prati planiranje mreža i razvoj fleksibilnosti, što ugrožava energetsku tranziciju, navodi SolarPower Europe

norveska vetar brod amonijak vodonik arkticki krug p2xfloater

Norvežani pokrenuli projekat za proizvodnju vodonika i amonijaka na plutajućem postrojenju u Arktičkom krugu

7. avgust 2018. - Norveška kompanija H2Carrier podnela je zahtev za dobijanje dozvola za gradnju dva vetroparka velike snage

Mitsubishi Power EPS u sistem za odsumporavanje TENT u A

Mitsubishi Power predao EPS-u sistem za odsumporavanje u TENT-u A

7. avgust 2018. - Nakon Kostolca B, i u Termoelektrani Nikola Tesla A u Obrenovcu konačno je pušten u rad sistem za odsumporavanje, pa će vazduh biti čistiji