Energetska efikasnost

Počinje projekat energetske sanacije VMA vredan 200 miliona evra

energetska-sanacija-vma

Foto: Ministarstvo rudarstva i energetike

Objavljeno

16.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

16.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Ministarstvo rudarstva i energetike potpisalo je ugovor o realizaciji projekta unapređenja energetske efikasnosti Vojnomedicinske akademije (VMA) sa firmom Management4health GmbH, koja je konsultant za sprovođenje ovog projekta, saopštilo je ministarstvo. Potpisivanje će omogućiti početak energetske sanacije VMA koja će se sprovoditi u tri faze tokom šest godina i koštaće ukupno 200 miliona evra.

Energetska sanacija VMA jedan je od najvažnijih projekata za povećanje energetske efikasnosti u javnim zgradama u Srbiji, istakla je Dubravka Đedović, ministarka rudarstva u energetike i dodala da je potrošnja električne energije u ovoj ustanovi jednaka potrošnji grada od 20.000 stanovnika.

Prva faza projekta vredna je 55 miliona evra, a najveći deo sredstava, u iznosu od 50 miliona evra, obezbeđen je uz podršku nemačke razvojne banke KfW, dok je pet miliona evra stiglo iz donacije Investicionog okvira za Zapadni Balkan (WBIF), saopštilo je Ministarstvo.

KfW je obezbedila zajam od 50 miliona evra za prvu fazu projekta

Sredstva za naredne faze projekta, kako se navodi, biće obezbeđivana sukcesivno, preko KfW banke, uz potencijalno učešće fondova Evropske unije (EU). Konsultant će, između ostalog, biti zadužen za pripremu kompletne tehničke dokumentacije neophodne za izdavanje dozvola i izvođenje radova, učestvovati u sprovođenju tenderskog postupka i vršiti nadzor tokom izvođenja radova.

Procenjuje se da će mere koje se sprovode u prvoj fazi rehabilitacije smanjiti potrošnju prirodnog gasa do 40 odsto i električne energije do 30 odsto, uz smanjenje emisija CO2 za 24.000 tona godišnje. „Rehabilitacijom VMA ostvariće se uštede jednake rezultatima energetske sanacije 150 javnih zgrada prosečne površine od 1.500 kvadrata“, rekla je Đedović.

Prva faza sanacije smanjiće protrošnju struje do 30 odsto i gasa do 40 odsto

On je istakla da je VMA jedna od najvećih bolnica u Srbiji, izgrađena pre više od 40 godina i realizacija ovog projekta doneće ne samo ogromne uštede energije i smanjenje emisije štetnih gasova, već i poboljšanje kvaliteta usluga za pacijente, od kojih su više od 90 odsto civilna lica.

Načelnik VMA pukovnik Miroslav Vukosavljević rekao je da je ovaj projekat energetske efikasnosti svakako jedan od najvećih u zemlji imajući u vidu složenost tehničko-tehnoloških sistema VMA. „Konačna realizacija jeste i biće dodeljena najboljima i na tome vam još jednom iskreno zahvaljujem“, dodao je on.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

16. jun 2023. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

16. jun 2023. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

16. jun 2023. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

16. jun 2023. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom