OIE

Norveški Orsted je prva kompanija na svetu koja je izdala plave obveznice

Ørsted izdaje plave obveznice, dao je obecanje da ce reciklirati solarne panele i vetroturbine

Foto: iStock

Objavljeno

13.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

13.06.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Danski gigant obnovljive energije Orsted saopštio je da će uložiti 64 milijarde evra kako bi do 2030. godine dostigao instalirani kapacitet od 50 GW. Kompanija je, takođe, pozajmila 100 miliona evra za ulaganje u biodiverzitet mora i održivi transport. Osim toga, uspostavila je i partnerstva za vetroturbine napravljene od čelika s niskim udelom ugljenika i reciklažu solarnih panela.

Orsted je pokrenuo nekoliko inicijativa za održivost i rekao da je prva energetska kompanija na svetu koja je izdala plave obveznice. Prihodi su namenjeni za ulaganja u biodiverzitet mora, u skladu sa posvećenošću kompanije postizanju neto pozitivnog uticaja na biodiverzitet do 2030, kao i u održivo pomorstvo.

Kompanija je pozajmila 100 miliona evra na pet godina po fiksnoj stopi od 3,625 odsto. Uvedene 2018. godine, plave obveznice imaju za cilj usmeravanje finansija u projekte na okeanima koji donose ekološku, ekonomsku i klimatsku korist, saopštio je Orsted.

Pravi trenutak za plave obveznice

„Trenutno smo svedoci značajnog nedostatka sredstava za održivu akciju na okeanu. Kao pioniri u industriji, verujemo da je pravi trenutak da uvedemo plave obveznice, koje su u sličnoj poziciji u kojoj su bile zelene obveznice pre 10 godina. Takođe, vidimo snažan interes investitora, koji prepoznaju priliku da svoje strategije ulaganja usklade s ciljevima održivosti, diversifikuju svoje portfelje, uključe se u sektore sa većim rastom i podrže pozitivan uticaj na očuvanje morskih resursa“, rekao je glavni finansijski direktor Daniel Lerup .

Kompanija je predstavila plan ulaganja do 2030. vredan nešto manje od 64 milijarde eura, s ciljem povećanja instaliranog kapaciteta sa sadašnjih 15,5 GW na 50 GW, od kojih je veći deo planiran za projekto na morima i okeanima.

Trenutno kompanija ima u izgradnji 4,9 GW, dobila je projekte za još 10,6 GW i u pripremi je 114 GW. Kompanija je saopštila da dekarbonizuje ceo svoj lanac snabdevanja i da je na putu da dostigne neto nulte emisije do 2040. godine.

Podrška Vestasu u razvoju tehnologije niskougljičnog čelika

Osim toga, Orsted se obavezao na ponovnu upotrebu ili recikliranje svih lopatica vetroturbina i solarnih panela iz svog globalnog portfelja. Kao i da će od 2030. godine puštati u rad samo projekte s neto pozitivnim uticajem na biodiverzitet.

Orsted je ušao u partnerstvo sa dobavljačima niskougljeničnih temelja i stubova, kao i lopatica vetroturbina koje su napravljene od recikliranih materijala.

Kompanija je obećala da će stubove od niskougljeničnog čelika i lopatice od recikliranih materijala nabavljati od kompanije Vestas za sve zajedničke projekte vetroelektrana na moru.

„Vetar danas proizvodi energiju sa 99 odsto manjim ugljeničnim otiskom od uglja, ali na naučnom putu ka neto nultim emisijama, moramo ograničiti ugljenik koji se emituje u proizvodnja materijala i komponenti koje se koriste u vetroelektranama. Ovo takođe sve više zahtevaju potrošači obnovljive energije i kreatori politika“, dodaje se u saopštenju.

Orsted će solarne panele iz svojih projekata širom SAD-a predati svom partneru Solarcycle na reciklažu

Dve kompanije su saopštile da će nabaviti i instalirati najmanje 25 odsto stubova od niskougljeničnog čelika u zajedničkim projektima. Vestas, inače, sa svojim partnerima Olin i Stena Recycling povećava lanac vrednosti recikliranja vetroelektrana.

Što se tiče fotonaponskih panela, Solarcycle se saglasio da obradi i reciklira Orstedove solarne panele iz projekata širom Sjedinjenih Američkih Država u svom pogonu u Teksasu. Ova firma iz solarnih panela izvlači metale, poput srebra, bakra i aluminija, i materijale poput stakla i silicijuma.

„Danas je ponovna upotreba i recikliranje solarnih panela ograničena, a odlaganje na deponije je i dalje uobičajena praksa. To znači da se materijali s visokom vrednošću za prelaz na zelenu energiju jednostavno završava u otpadu“, naglasio je Orsted.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

hrvatska hep koncar he varazdin

HEP će u HE Varaždin investirati skoro 160 miliona evra

13. jun 2023. - Hrvatska elektroprivreda i Končar dogovorili su rekonstrukciju Hidroelektrane Varaždin, postrojenja starog 51 godinu

Kapacitet baterija u Nemačkoj povećan pet puta za pet godina

13. jun 2023. - Ukupni kapacitet za skladištenje električne energije sada je 25,5 GWh, od čega je kapacitet u domaćinstvima 18,3 GWh

Bugarska termoelektrana na ugalj postavila baterijski sistem umesto ugasenog bloka ContourGlobal

Bugarska termoelektrana na ugalj postavila baterijski sistem umesto ugašenog bloka

13. jun 2023. - ContourGlobal je pored svoje termoelektrane na ugalj u Bugarskoj instalirao baterijski sistem za skladištenje energije (BESS)

crna gora epcg masdar sporazum spajic djukanovic abu dabi

EPCG i Masdar potpisali sporazum o saradnji

13. jun 2023. - Crna Gora i UAE su u novembru 2025. godine potpisali sporazum o uspostavljanju saradnje u sektoru energetike