OIE

Najveća solarna elektrana u Sloveniji je integrisana s hidroelektranom Brežice

Najveća solarna elektrana u Sloveniji integrisana Brezice

Foto: Thomas Coker on Unsplash

Objavljeno

02.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

HESS-ovo fotonaponsko postrojenje od šest megavata je u probnom radu i zajedno sa hidrocentralom Brežice čini hibridnu elektranu. To je najveća solarna elektrana u Sloveniji.

Hidrocentrala Brežice je dobila svoj četvrti segment, ali to nije još jedan agregat iste vrste, već fotonaponski sistem od šest megavata. Zajedno sada čine hibridnu elektranu jer je operater, firma Hidroelektrarne na spodnji Savi, objavila da je kombinovala ova dva izvora. Solarni pogon je postavljen na odlagalištu sedimenta, pored akumulacije.

Brežice su kod granice sa Hrvatskom. Novo fotonaponsko postrojenje je najveće u Sloveniji. Takođe je jedino koje je povezano na mrežu napona 110 kilovolti, prenosi Energetika.net.

Godišnja proizvodnja je procenjena na 6,8 gigavat-sati

Solarna elektrana FEBR-D3 omogućava veću fleksibilnost u proizvodnji struje, kažu u HESS-u, kojeg kontrolišu državne kompanije HSE i GEN. Godišnja proizvodnja je procenjena na 6,8 gigavat-sati.

Pogon je završen u novembru, a privremeno priključenje na mrežu je odobreno narednog meseca. HESS je otkrio da početak regularnog rada očekuje u roku od dva meseca. Brežice, koje su pored istoimenog gradića, sagrađene su 2017. i imaju kapacitet od 47,4 megavata.

Kompanija razrađuje i planove za priključivanje baterija za skladištenje energije u okviru svojih elektrana. Ona upravlja hidrocentralama na donjem toku Save u Sloveniji.

Dosad je najveće fotonaponsko postrojenje u zemlji bilo HSE-ovo Prapretno, sa svoja tri megavata. Međutim, predviđeno je da se proširi i do 13 megavata. Drugi operater hidrocentrala, DEM, izgradio je prvi deo svog solarnog parka kod elektrane Zlatoličje.

Hidroelektrana Brežice je u rad puštena 2017. i ima kapacitet od 47,4 megavata

Što se tiče ostatka područja koje pokriva Balkan Green Energy News, albanska državna elektroprivreda KESH razvija projekat kompleksne hibridne elektrane čija je osnovna komponenta hidrocentrala Vau i Dejës. Dosad je izgrađena jedna solarna elektrana na brani, a kompanija želi da na akumulaciono jezero postavi plutajuće fotonaponsko postrojenje. U razmatranju je i mogućnost podizanja vetroparka.

Hibridni sistem Donji Kalekoj (Aşağı Kaleköy) u Turskoj se sastoji od hidroelektrane od 510 megavata i solarne elektrane snage 80 megavata. Vlasnik, Cengiz Holding, želi da u tu kombinaciju doda vetroelektranu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU znacaj zelene energije poljoprivredu i hranu

EU prepoznala značaj zelene energije za poljoprivredu i hranu

2. februar 2023. - Obnovljivi izvori su prilika za farmere za adekvatno snabdevanje energijom i ostvarivanje prihoda, stoji u Viziji za poljoprivredu i hranu

energetska tranzicija poverenje klimatska neutralnost ciljevi energetska industrija

Srozalo se poverenje energetske industrije u dostizanje klimatske neutralnosti do 2050.

2. februar 2023. - Poverenje energetske industrije u postizanje neto nultih ciljeva je na veoma niskom nivou, navodi se u izveštaju Saveta energetske industrije

srbija energteski bilans 2025. solar vetar

Srbija će 2025. dobiti solarne elektrane i vetroparkove snage 138 MW

2. februar 2023. - Srbija će na mreži u ovoj godini imati vetroparkove snage 684,28 MW i solarne elektrane snage 113,56 MW, navodi se u Energetskom bilansu

Minhenska konferencija bezbednosti energetske bezbednosti Evropi

Minhenska konferencija o bezbednosti bacila dodatno svetlo na značaj energetske bezbednosti u Evropi

2. februar 2023. - Nema evropske niti nacionalne bezbednosti bez energetske bezbednosti, obuhvaćene u raspravama na Minhenskoj konferenciji o bezbednosti