OIE

Najveća solarna elektrana u Sloveniji je integrisana s hidroelektranom Brežice

Najveća solarna elektrana u Sloveniji integrisana Brezice

Foto: Thomas Coker on Unsplash

Objavljeno

02.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

HESS-ovo fotonaponsko postrojenje od šest megavata je u probnom radu i zajedno sa hidrocentralom Brežice čini hibridnu elektranu. To je najveća solarna elektrana u Sloveniji.

Hidrocentrala Brežice je dobila svoj četvrti segment, ali to nije još jedan agregat iste vrste, već fotonaponski sistem od šest megavata. Zajedno sada čine hibridnu elektranu jer je operater, firma Hidroelektrarne na spodnji Savi, objavila da je kombinovala ova dva izvora. Solarni pogon je postavljen na odlagalištu sedimenta, pored akumulacije.

Brežice su kod granice sa Hrvatskom. Novo fotonaponsko postrojenje je najveće u Sloveniji. Takođe je jedino koje je povezano na mrežu napona 110 kilovolti, prenosi Energetika.net.

Godišnja proizvodnja je procenjena na 6,8 gigavat-sati

Solarna elektrana FEBR-D3 omogućava veću fleksibilnost u proizvodnji struje, kažu u HESS-u, kojeg kontrolišu državne kompanije HSE i GEN. Godišnja proizvodnja je procenjena na 6,8 gigavat-sati.

Pogon je završen u novembru, a privremeno priključenje na mrežu je odobreno narednog meseca. HESS je otkrio da početak regularnog rada očekuje u roku od dva meseca. Brežice, koje su pored istoimenog gradića, sagrađene su 2017. i imaju kapacitet od 47,4 megavata.

Kompanija razrađuje i planove za priključivanje baterija za skladištenje energije u okviru svojih elektrana. Ona upravlja hidrocentralama na donjem toku Save u Sloveniji.

Dosad je najveće fotonaponsko postrojenje u zemlji bilo HSE-ovo Prapretno, sa svoja tri megavata. Međutim, predviđeno je da se proširi i do 13 megavata. Drugi operater hidrocentrala, DEM, izgradio je prvi deo svog solarnog parka kod elektrane Zlatoličje.

Hidroelektrana Brežice je u rad puštena 2017. i ima kapacitet od 47,4 megavata

Što se tiče ostatka područja koje pokriva Balkan Green Energy News, albanska državna elektroprivreda KESH razvija projekat kompleksne hibridne elektrane čija je osnovna komponenta hidrocentrala Vau i Dejës. Dosad je izgrađena jedna solarna elektrana na brani, a kompanija želi da na akumulaciono jezero postavi plutajuće fotonaponsko postrojenje. U razmatranju je i mogućnost podizanja vetroparka.

Hibridni sistem Donji Kalekoj (Aşağı Kaleköy) u Turskoj se sastoji od hidroelektrane od 510 megavata i solarne elektrane snage 80 megavata. Vlasnik, Cengiz Holding, želi da u tu kombinaciju doda vetroelektranu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

krsko nukelarna eelektrana prostorni plan

Slovenija pokrenula javnu raspravu o prostornom planu za drugi blok nuklearke Krško

2. februar 2023. - Ministarstvo prirodnih resursa i prostornog planiranja objavilo je inicijativu za izradu prostornog plana za drugi blok nuklearke Krško.

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

2. februar 2023. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore javnoj raspravi gasenje TE Pljevlja 2041

Nacionalni energetski i klimatski plan Crne Gore na javnoj raspravi – gašenje TE Pljevlja 2041.

2. februar 2023. - Isključenje Termoelektrane Pljevlja se planira za 2041, ali to zavisi od pravedne tranzicije i sigurnosti snabdevanja, stoji u NEKP-u

bisol solarni moduli fabrika slovenija

Proizvođač solarnih modula Bisol utrostručuje kapacitete novom fabrikom u Sloveniji

2. februar 2023. - Slovenački proizvođač solarnih modula Bisol planira izgradnju nove fabrike, a investicija se procenjuje na 32,3 miliona evra.