OIE

Najveća solarna elektrana u Sloveniji je integrisana s hidroelektranom Brežice

Najveća solarna elektrana u Sloveniji integrisana Brezice

Foto: Thomas Coker on Unsplash

Objavljeno

02.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

02.02.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

HESS-ovo fotonaponsko postrojenje od šest megavata je u probnom radu i zajedno sa hidrocentralom Brežice čini hibridnu elektranu. To je najveća solarna elektrana u Sloveniji.

Hidrocentrala Brežice je dobila svoj četvrti segment, ali to nije još jedan agregat iste vrste, već fotonaponski sistem od šest megavata. Zajedno sada čine hibridnu elektranu jer je operater, firma Hidroelektrarne na spodnji Savi, objavila da je kombinovala ova dva izvora. Solarni pogon je postavljen na odlagalištu sedimenta, pored akumulacije.

Brežice su kod granice sa Hrvatskom. Novo fotonaponsko postrojenje je najveće u Sloveniji. Takođe je jedino koje je povezano na mrežu napona 110 kilovolti, prenosi Energetika.net.

Godišnja proizvodnja je procenjena na 6,8 gigavat-sati

Solarna elektrana FEBR-D3 omogućava veću fleksibilnost u proizvodnji struje, kažu u HESS-u, kojeg kontrolišu državne kompanije HSE i GEN. Godišnja proizvodnja je procenjena na 6,8 gigavat-sati.

Pogon je završen u novembru, a privremeno priključenje na mrežu je odobreno narednog meseca. HESS je otkrio da početak regularnog rada očekuje u roku od dva meseca. Brežice, koje su pored istoimenog gradića, sagrađene su 2017. i imaju kapacitet od 47,4 megavata.

Kompanija razrađuje i planove za priključivanje baterija za skladištenje energije u okviru svojih elektrana. Ona upravlja hidrocentralama na donjem toku Save u Sloveniji.

Dosad je najveće fotonaponsko postrojenje u zemlji bilo HSE-ovo Prapretno, sa svoja tri megavata. Međutim, predviđeno je da se proširi i do 13 megavata. Drugi operater hidrocentrala, DEM, izgradio je prvi deo svog solarnog parka kod elektrane Zlatoličje.

Hidroelektrana Brežice je u rad puštena 2017. i ima kapacitet od 47,4 megavata

Što se tiče ostatka područja koje pokriva Balkan Green Energy News, albanska državna elektroprivreda KESH razvija projekat kompleksne hibridne elektrane čija je osnovna komponenta hidrocentrala Vau i Dejës. Dosad je izgrađena jedna solarna elektrana na brani, a kompanija želi da na akumulaciono jezero postavi plutajuće fotonaponsko postrojenje. U razmatranju je i mogućnost podizanja vetroparka.

Hibridni sistem Donji Kalekoj (Aşağı Kaleköy) u Turskoj se sastoji od hidroelektrane od 510 megavata i solarne elektrane snage 80 megavata. Vlasnik, Cengiz Holding, želi da u tu kombinaciju doda vetroelektranu.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

2. februar 2023. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

2. februar 2023. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

2. februar 2023. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom

strategija razvoja energetike srbije 2040. javna rasprava

Javna rasprava o Nacrtu strategije razvoja energetike Srbije do 2040 – kako će izgledati sektor energetike za 16 godina

2. februar 2023. - Objavljen je Nacrt strategije i Izveštaj o strateškoj proceni uticaja strategije razvoja energetike na životnu sredinu