OIE

Ministar: Srbija i RS će zajednički graditi HE Foča i Paunci – investicija vredna oko 200 miliona evra

Ministar-Srbija-i-RS-ce-zajednicki-graditi-HE-Foca-i-Paunci-–-investicija-vredna-oko-200-miliona-evra

Foto: Twitter/Ministarstvo rudarstva i energetike Srbije

Objavljeno

22.08.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

22.08.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Srbija i Republika Srpska (RS) će zajednički graditi hidroelektrane (HE) Foča i Paunci na gornjem toku reke Drine u srpskom entitetu Bosne i Hercegovine (BiH), sa ukupnim kapacitetom od oko 95 MW, izjavio je ministar rudarstva i energetike Srbije Aleksandar Antić nakon sednice zajedničkog energetskog komiteta, preneli su mediji.

Komitet, koji se 22. avgusta sastao u HE Zvornik na reci Drini u Malom Zvorniku, se složio da će projekat izgradnje HE Foča i Paunci, vredan oko 200 miliona evra, sprovesti Elektroprivreda Srbije (EPS) i Elektroprivreda Republike Srpske (ERS), rekao je Antić.

Antić je dodao da vlade Srbije i RS treba da verifikuju dogovor na zajedničkoj sednici 29. avgusta u Trebinju. Dodao je da se nada da će formalno-pravna pitanja u vezi sa izgradnjom HE Foča i Paunci biti rešena do kraja 2018. godine, podsetivši da ERS treba da obezbedi koncesiju za te projekte.

Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske, je rekao da osim zajedničke izgradnje HE Foča i Paunci koju planira sa Srbijom, Republika Srpska uskoro treba da raspiše i tender za izgradnju HE Buk Bijela. Sednici je prisustvovao i v.d. direktora EPS Milorad Grčić.

Na sajtu ERS se navodi da bi HE Foča imala instalisanu snagu od 44,15 MW i prosečnu godišnju proizvodnju od 175,9 GWh električne energije, a HE Paunci instalisanu snagu od 43,21 MW i prosečnu godišnju proizvodnju od 166,9 GWh.

Podnete tužbe protiv ekoloških dozvola za projekte Buk Bijela i Foča

Buk Bijela bi se takođe gradila na gornjem toku reke Drine, oko 11,6 kilometara uzvodno od Foče. Planirano je da ima tri agregata ukupne snage 93 MW. Vlada Republike Srpske je za izgradnju HE Buk Bijela dodelila koncesiju na period od 50 godina Elektroprivredi Republike Srpske.

U julu prošle godine Vlada RS i kineska kompanija China National Aero-Technology International Engineering Corporation (AVIC-ENG) potpisali su Memorandum o saradnji na projektu izgradnje HE Buk Bijela.

Nisu baš svi oduševljeni ovom investicijom, pa je krajem jula Arhus centar Sarajevo podneo dve tužbe Okružnom sudu u Banjaluci protiv ekoloških dozvola za projekte hidroelektrana Buk Bijela i Foča.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Sekretarijat Energetske zajednice Balkan Green Energy News energiju cistih izvora

Sekretarijat Energetske zajednice, Balkan Green Energy News promovišu energiju iz čistih izvora na Balkanu

22. avgust 2018. - Dokumentom je utvrđeno da će izveštavanje biti precizno, aktuelno i balansirano, a naaša medijska kuća zadržava svoju nezavisnost

RHE Bistrica studija eps

EPS pokrenuo proceduru za studiju uticaja za projekat RHE Bistrica

22. avgust 2018. - Izgradnjom RHE Bistrica obezbediće se ukupan kapacitet skladištenja energije od 55 GWh i omogućiti prihvat 1,5 GW iz obnovljivih izvora

EPCG Masdar zajednicko preduzece za zelenu energiju

EPCG i Masdar osnivaju zajedničko preduzeće za zelenu energiju

22. avgust 2018. - EPCG i Masdar osnivaju zajedničko preduzeće, sa po 50 odsto vlasništva, za projekte čiste energije uključujući hibridne elektrane i reverzibilne hidroelektrane

Crna Gora Ministarskog energetskog foruma Investicionog energetskog dijaloga predsedavanja Berlinskim procesom

Crna Gora domaćin Ministarskog energetskog foruma i Investicionog energetskog dijaloga u okviru predsedavanja Berlinskim procesom

22. avgust 2018. - Crna Gora je u okviru predsedavanja Berlinskim procesom bila domaćin Ministarskog energetskog foruma i Investicionog energetskog dijaloga