OIE

Luksemburški fond preuzeo projekat vetroparka Bijela u Crnoj Gori

Luksemburski fond Alcazar Energy vetroparka Bijela Crnoj Gori

Foto: Dritan Abazović / X

Objavljeno

29.09.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.09.2023.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Infrastrukturni fond Alcazar Energy je preuzeo prava na projekat vetroparka Bijela od 118 megavata, vrednog 200 miliona dolara. Lokacija je u Šavniku u Crnoj Gori. Kompanija je zadržala dva inicijalna investitora kao partnere.

Alcazar Energy namerava da na Zapadnom Balkanu pokrene platformu za projekte za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, a ukupni iznos investicija će iznositi 600 miliona dolara. Taj investitor sa sedištem u Luksemburgu sebe naziva fondom za održivu infrastrukturu, a svoj ulazak na tržište je objavio pri potpisivanju ugovora o preuzimanju prava na projekat vetroelektrane Bijela u Šavniku u Crnoj Gori.

To je jedna od dve potencijalne investicije za koje je vlada nedavno objavila javni poziv za nadmetanje za zakup državnog zemljišta. Postrojenje je planirano za 118 megavata, a Alcazar Energy ga je procenio na 200 miliona dolara.

Bijela bi bila najveći vetropark u Crnoj Gori

Bijela bi bi u ovom trenutku bila najveći vetropark u Crnoj Gori, u kojoj su do sada izgrađena dva – Krnovo i Možura. Lokacija za projekat Gvozd, za kojeg je nedavno potpisan ugovor o finansiranju, nedaleko je od Bijele i Krnova, koje je isto kod Šavnika.

Firme koje su započele projekat – Simes inženjering i Sistem MNE – ostaće kao podrška u njegovom razvoju, objavila je advokatska kancelarija Karanović and Partners, koja je bila njihov savetnik za ovu transakciju. KPMG je bio finansijski konsultant.

Alcazar Energy zakazao početak izgradnje za 2025. godinu

Zatvaranje finansijske konstrukcije se očekuje u prvom kvartalu 2025, kada bi i radovi trebalo da počnu, navode u kompaniji Alcazar Energy. Ona je saopštila da će za ovaj poduhvat biti zaposleno više od 800 građevinaca. U objavi stoji i da je u kontaktu sa više evropskih firmi zainteresovanih za otkup električne energije koju će proizvoditi Bijela.

Premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović prisustvovao je ceremoniji potpisivanja sporazuma. Ukazao je na značaj navedene investicije s obzirom na to da je lokacija „zanemarenom“ severnom delu zemlje. Projektno preduzeće Vjetro park Bijela je ranije objavilo da će godišnja proizvodnja iznositi 333 gigavat-sata.

Vlada je tek nedavno uvela model davanja zemljišta u zakup za ove svrhe. Inače je poslednjih manje od godinu dana izdala urbanističko-tehničke uslove za više desetina projekata vetroelektrana i solarnih parkova.

Treba pomenuti i da na teritoriji Šavnika firma Sunrise Europe namerava da instalira solarnu elektranu od 220 megavata.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Sud u Rumuniji zaustavio projekat hidroelektrane Rastolita zabranom sece sume

Sud u Rumuniji zaustavio projekat hidroelektrane zabranom seče šume

29. septembar 2023. - Sud u Rumuniji je privremeno stavio van snage uredbu kojom je vlada dozvolila seču 31 hektara šume za projekat hidrocentrale Răstolița

NGEN Group baterijski sistem 9 4 megavata Poljskoj velikih projekata

NGEN Group gradi baterijski sistem od 9,4 megavata u Poljskoj, a planira više velikih projekata

29. septembar 2023. - NGEN Group u Poljskoj radi na projektu za skladištenje energije, što je važan korak u ekspanziji kompanije na to tržište

CGES u prvom polugodistu povećao profit 28 1 odsto

CGES u prvom polugodištu povećao profit 28,1 odsto

29. septembar 2023. - Crnogorski elektroprenosni sistem (CGES) je u prvih šest meseci ove godine ostvario neto dobit od 12,9 miliona evra ili 28,1 odsto više nego u istom periodu 2024

Broj prozjumera u Srbiji dostigao je 5.071

Prozjumeri u Srbiji: potencijal velik, ali su potrebne dodatne mere

29. septembar 2023. - Broj prozjumera u Srbiji je premašio pet hiljada, dok je potencijal znatno veći. U novoj studiji su analizirani ključni izazovi, uz preporuke za razvoj.