OIE

Kina pretvara pustinju Gobi u džinovsku elektranu na solar i vetar od 450 gigavata

Kina pustinju Gobi dzinovsku elektranu solar vetar 450 gigavata

Foto: iStock

Objavljeno

16.03.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

16.03.2022.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Pored solarnih i vetroelektrana u razvoju ukupne snage sto gigavata u nepreglednoj pustinji Gobi, Kina namerava da do 2030. tamošnji kapacitet podigne na neverovatnih 450 gigavata, što je preko dva puta više nego što je trenutno u pogonu u Sjedinjenim Državama.

Kina je već prva u svetu po stopi izgradnje elektrana na obnovljive izvore – 2020. je imala ukupno instaliranih 895 gigavata ili više nego Evropska unija, SAD i Australija zajedno. Po poslednjim podacima, prošle godine je u najmnogoljudnijoj zemlji bilo 307 gigavata solarnih kapaciteta i 328 gigavata u vetroturbinama, a ukupna snaga je verovatno premašila jedan teravat. Vlada u Pekingu sada želi da napravi ogroman korak dalje i da pustinju Gobi iskoristi za pravljenje centra za proizvodnju zelene energije svetskih razmera.

U ovom području se već razvijaju i grade projekti od ukupno sto gigavata, a direktor Nacionalne komisije za razvoj i reforme He Lifeng je otkrio ambiciju države da već 2030. tamo ima instaliranih 450 gigavata. Predsednik Xi Jinping je ranije najavio da je ukupni cilj Kine za ovu deceniju da premaši 1,2 teravata ukupne snage vetra i solara i da emisije gasova s efektom staklene bašte počnu da se smanjuju.

Pustinja Gobi je šesta po veličini na svetu, a ova država je deli sa Mongolijom. Najveći deo u Kini je u regiji Unutrašnja Mongolija, a ostatak u pokrajinama Gansu i Sinđang. Vlada je s programom pretvaranja manjih pustinjskih površina u obradivo zemljište ostvarila delimičan uspeh.

Motor razvoja za pasivne krajeve

Raniji pokušaji, manjeg obima, da se nenaseljeno i jeftino zemljište u pustinji Gobi iskoristi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora bili su ograničenog dometa, najviše zbog slabe razvijenosti prenosne mreže. Iako i dalje postoji izazov gubitaka struje na velike daljine, Kina sada rutinski gradi ogromne dalekovode, a u međuvremenu su znatno pali troškovi opreme za solarne i vetroelektrane.

Iako i dalje postoji izazov gubitaka struje na velike daljine, Kina sada rutinski gradi ogromne dalekovode

Drugi ograničavajući faktori su izrazita razlika između dnevne i noćne temperature i velike količine prašine i peska koje smanjuju efikasnost solarnih panela.

Napori da pustinja Gobi u suštini postane elektroenergetsko središte Azije, pa i sveta, izvesno će doprineti razvoju siromašnih krajeva na zapadu države, pa i obližnjih regiona u Mongoliji i Rusiji. Što se tiče Unutrašnje Mongolije, treba pomenuti da je imala vodeću ulogu u ekspanziji proizvodnje uglja za oporavak privrede Kine nakon prvog naleta zaraze virusom korona.

Kina još ne umanjuje ulogu uglja

U svakom slučaju, prvi čovek Nacionalne komisije za razvoj i reforme, glavne državne agencije za planiranje, naveo je da će elektroenergetski sistem i dalje biti oslonjen na termoelektrane na ugalj. Budući da je snaga sunca i vetra slabo predvidljiva, ta konvencionalna postrojenja su još potrebna za baznu energiju i stabilnost mreže, pogotovo s obzirom na ubrzanu izgradnju ogromnih kapaciteta na obnovljive izvore, tvrdi He.

Obnovljivi izvori čine 43,5 procenata instaliranog kapaciteta za proizvodnju struje u Kini, ali solarne elektrane rade samo danju, vetar ne duva stalno, a hidroelektrane zavise od padavina i dotoka vode. Tako je njihov udeo u proizvodnji tek 26 odsto, dok ostatkom dominira ugalj.

Treba pomenuti da Maroko, Alžir, Tunis, Egipat i druge afričke zemlje odavno imaju ambiciju da prostranstva Sahare iskoriste za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, pa i zelenog vodonika, ali u tome sporo napreduju.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija vetropark plandiste nis met dubravka djedovic

Država Srbija želi da preuzme projekat vetroparka Plandište

16. mart 2022. - Plandište je jedini projekat koji nije izgrađen od onih koji su dobili fid-in tarife u okviru prve kvote za gradnju vetroelektrana u Srbiji

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

Zeleno svetlo za projekat solarne elektrane na ugljenokopu kod Pljevalja

16. mart 2022. - Vlada Crne Gore je usvojila urbanističko-tehničke uslove za solarnu elektranu nominalnog kapaciteta 81,1 megavata kod Pljevalja

IRENA Struja iz 91 odsto novog kapaciteta na obnovljive izvore jeftinija fosilnih goriva

IRENA: Struja iz 91 odsto novog kapaciteta na obnovljive izvore je jeftinija nego iz fosilnih goriva

16. mart 2022. - Obnovljivi izvori su po troškovima zadržali prednost na globalnim tržištima, objavila je Međunarodna agencija za obnovljivu energiju (IRENA)

hrvatska rp global novalja solar ebrd

RP Global dobio kredit od 12,2 miliona evra za solarnu elektranu Novalja

16. mart 2022. - RP Global je krajem aprila počeo da gradi fotonaponsku elektranu Novalja na lokaciji Zaglava na ostrvu Pag