Električna energija

Izrael, Kipar i Grčka počinju radove na 1.520km dugom podmorskom kablu u 2018.

Slika: http://www.euroasia-interconnector.com/

Objavljeno

17.10.2017.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.10.2017.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Radovi  na električnom kablu koji će povezivati elektromreže Izraela, Kipra i Grčke trebalo bi da počnu u prvom kvartalu naredne godine i traju, kako se predviđa, do 2022.god.

Po rečima rukovodioca projekta “Evro-azijski interkonektor”, Nasosa Ktoridesa, Izreal će dati saglasnost sledećeg meseca, a odobrenje Grčke i Turske označiće i zvaničan početak relizacije projekta čija će prva faza, prema procenama, koštati 3.5 milijarde evra.

Podmorski kabl dužine 1.520 km imaće snagu 2.000 MW i preko njega će se struja i slati i primati.

Projekat je rezultat poboljšanih odnosa između tri države, kao i otkrića depozita gasa u istočnom Mediteranu koji se može koristiti za proizvodnju električne energije.

Evro-azijski interkonektor projekat je deo 195 ključnih infrastrukturnih energetskih projekata Evropske unije.  Projekti od zajedničkog interesa (PCIs) pomoći će postizanju energetskih i klimatskih ciljeva EU i doprineti postepenoj izgradnji Energetske unije, integrisanjem energetskih tržišta u Evropi i diversifikacijom izvora energije i transportnih ruta. Projekat će pomoći će da se okonča energetska izolacija nekih država članica,  kao i da se poveća nivo obnivljivih izvora energije na mreži, smanjujući emisije ugljen-dioksida.

Nepriznata Turska republika Severni Kipar u januaru ove godine ratifikovala je sporazum sa Turskom o izgradnji podvodnog kabla za snabdevanje električnom energijom. Sporazum podrazumeva obnovu energetske infrastrukture, razvoj stabilnog sistema snabdevanja, izgradnju povezanog energetskog sistema, uzajamnu saradnju u oblasti obnovljivih izvora, primenu propisa u oblasti energetike i istraživanje novih izvora nafte i prirodnog gasa.

Mesec dana kasnije, Grčka, Kipar i Egipat potpisali su memorandum o izradi studije za izgradnju Evro-afričkog interkonektora, podvodnog električnog kabla koji bi spojio energetske mreže te tri zemlje sa kontinentalnom Evropom. Kabl dužine 1.648 kilometara biće jedan od najdužih na svetu, imaće kapacitet od 2.000 MW, a izgradnja će trajati tri godine nakon izrade studije izvodljivosti.

“Grčka će povećati energetsku efikasnost i postati značajan faktor na evropskoj energetskoj sceni, Kipar će postati energetsko čvorište u jugoistočnom Mediteranu a Egipat će postati važno energetski centar za Afriku”, rekao je Nasos Ktorides, takođe rukovodilac Evro-afričkog projekta, naglašavajući prednosti ovog zajedničkog poduhvata za sve tri zemlje – učesnice.

Tagovi:
Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Inovacioni fond Evropske unije podržao francuski pilot projekat elektrane na plimu i oseku

Francuskoj firmi grant EU za inovativnu elektranu na plimu i oseku

17. oktobar 2017. - NH1, jedan od prvih francuskih komercijalnih pilot-projekata za korišćenje energije plime i oseke, dobio je sredstva od EU

eu konkurs Jumpstarter 2025 prijae startap inovacije

Finalni poziv za prijave za program EIT Jumpstarter 2025.

17. oktobar 2017. - EIT Jumpstarter nudi program za inovatore koji su u početnim fazama razvoja svojih ideja, saopštio je Evropski institut za inovacije i tehnologiju

EU proglasava strateske projekte za sirovine 25 marta Jadar

EU proglašava strateške projekte za sirovine 25. marta – da li je Jadar među njima

17. oktobar 2017. - Rio Tintov litijumski projekat Jadar je kandidovan za dobijanje strateškog statusa u skladu s novim pravnim okvirom za strateške sirovine

crna gora epcg solar gvozd krusevo ivan bulatovic

EPCG će u naredne tri godine instalirati solarne elektrane snage 200 MW

17. oktobar 2017. - Elektroprivreda Crne Gore, kako je rekao Ivan Bulatović, do kraja godine planira da započne proizvodnju u vetroparku Gvozd