OIE

Firme iz BiH se spremaju za uvođenje CBAM-a i grade zajedničku solarnu elektranu

konjic privrednici solarna elektrana neretva sol

Konjic (foto: Neven Divkovic from Pixabay)

Objavljeno

05.04.2023.

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

05.04.2023.

Komentari

0

Podeli

Firme iz Konjica osnovale su zajedničku firmu za investiranje u obnovljive izvore i proizvodnju električne energije za sopstvenu potrošnju kako bi obezbedile nastavak izvoza svoje robe iz Bosne i Hercegovine. Zemlju za buduću solarnu elektranu su kupili i sada prikupljaju dozvole.

Privrednici su, kako su rekli, svesni da će struja bez ugljen-dioksida (CO2) biti uslov za izvoz, kao i da će se plaćati takse za emitovanje CO2, pa žele da na vreme obezbede zelenu energiju. Inače, krajem ove godine Evropska unija zvanično počinje pripreme za stupanje na snagu prekogranične takse na CO2 (eng. Carbon Border Adjustment Mechanism – CBAM) od 2026.

Taksa će se, za početak, naplaćivati na uvoz cementa, gvožđa, čelika, đubriva, aluminijuma i električne energije iz zemalja koje nemaju oporezivanje emisija. Trenutno tu spada BiH, kao i  i druge zemlje Zapadnog Balkana. Svesne šta ih čeka, neke od njih su najavile uvođenje oporezivanja CO2 kako bi izbegle CBAM, a nedavno je to uradila i Srbija.

Nikšić: Svi znamo da će u bliskoj budućnosti ugljenično neutralna energija biti uslov za izvoz

Kako bi predstavili svoje planove, ali i zatražili podršku lokalne samouprave privrednici iz Konjica, koji su osnovali firmu Neretva sol, sastali su se sa gradonačelnikom Osmanom Ćatićem. Oni su se, kako je saopštila Opština Konjic, ujedinili oko zajedničkog cilja, a to je osiguranje budućnosti izvoza svojih kompanija, koje su uglavnom izvozno orjentisane, kroz sopstvenu proizvodnju energije iz solara.

Tokom sastanka predstavljen je razvojno – investicijski projekat, koji Neretva sol planira da realizuje u oblasti obnovljivih izvora energije i razgovarano o detaljima koji se odnose na njegovu realizaciju.

Nakon sastanka sa gradonačelnikom, Orhan Nikšić, predstavnik firme Zanat, koja je deo zajedničke firme, rekao je da svi znaju da će u bliskoj budućnosti ugljenično neutralna energija biti uslov za izvoz, kao i da će postojati kazne na ugljen-dioksid, koji nastaje kao posledica korišćenja energije u proizvodnji.

Alikadić: Kupci se već nekoliko godina raspituju kakvu energiju trošimo

„Mi, kao i drugi privrednici u Konjicu, razmišljamo o tome i želimo na taj način osigurati budućnost izvoza naših firmi i doprinijeti razvoju obnovljivih izvora energije na području Konjica, što je i strateška smjernica Gradske uprave Konjic“, rekao je Nikšić.

Nihad Alikadić, predstavnik firme Niho Motors Konjic, naveo je da su kao firma koja je izvoznik u procentu od 96 odsto već duži vremenski period uključeni u ovaj novi trend. Njihovi kupci, kako je naveo, već nekoliko godina od njih traže informacije i izveštaje o tome kakvu vrstu energije troše, odnosno koliko je tu zelene energije.

To je ovu firmu i nateralo da počne da razmišlja o korišćenju obnovljivih izvora energije.

Elektrana bi trebalo da bude puštena u probni rad do kraja godine

konjic bih privrednici solarna elektrana neretva sol
Foto: Općina Konjic

Rezultat je udruživanje šest investitora i osnivanje firme, koja je kupila zemljište i planira, nakon što dobije sve potrebne saglasnosti i dozvole, da krene u realizaciju projekta za korišćenje solarne energije.

„Naklonost Gradske uprave i gradonačelnika u ovim aktivnostima nam mnogo znači, te se nadamo da ćemo krajem ove godine uspjeti završiti prvu fazu i pustiti  je u probni rad, a nakon toga u narednoj godini se posvetiti i drugoj fazi projekta“, poručio je Aliakdić.

Konjic ima dovoljno potencijala da pokrije potrebe za energijom iz lokalno dostupnih obnovljivih izvora

Gradonačelnik Osman Ćatić rekao je da namera Opštine da ide ka čistoj energiji, jer je pogodno područje za iskorišćavanje hidro, vetro i sunčeve energije, svakim danom dobija svoj smisao. „Raduje nas činjenica da su se, nakon što je Gradsko vijeće Konjic usvojilo Studiju potencijala obnovljivih izvora energije i potrebe za energijom Grada Konjica, u cijeli proces počeli uključivati i privrednici“, rekao je Ćatić.

Inače, Konjic je Studiju usvojio krajem 2022. i tada je Mirza Kušljugić, profesor Fakulteta elektrotehnike Univerziteta u Tuzli i predsednik RESET-a, rekao da ova lokalna uprava na sistematičan način započinje proces energetske tranzicije na lokalnom nivou.

Potencijali obnovljive energije, koji su identifikovani u Studiji, ukazuju da je na području Konjica moguće dostići ciljeve klimatske neutralnosti uz pokrivanje potreba za energijom iz lokalno dostupnih obnovljivih izvora, istakao je on.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Solarni paneli iznad kanala za navodnjavanje, resenje Indijanske zajednice reke Hila

Indijanska zajednica u Arizoni pokriva kanale za navodnjavanje solarnim panelima

5. april 2023. - Kako bi smanjila isparavanje vode, uprava rezervata Indijanska zajednica reke Hila je odlučila da postavi solarne panele iznad kanala za navodnjavanje

HEP EL TO zagreb blok l pokretanje

HEP pokrenuo novi blok u kogeneracijskoj Elektrani-toplani Zagreb

5. april 2023. - Novi blok je HEP-ova najveća investicija u nove proizvodne objekte u poslednjih deset godina, a zameniće zastarele blokove i smanjiti emisije

aktuelizovani projekti dve vetroelektrane na planini Vlasic

Ponovo aktuelizovani projekti dve vetroelektrane na planini Vlašić

5. april 2023. - Planirani kapacitet za VP Energokul je 200 megavata, a za VE Vlašić 50 megavata. Obe lokacije su na planini Vlašić u centralnoj Bosni.

reset lazna haoticna dekarbonizacija analiza zapadni balkan kusljugic miljevic rajakovic

Analiza politika EU za dekarbonizaciju Zapadnog Balkana: Ako se nešto ne promeni nastaviće se haotična dekarbonizacija

5. april 2023. - Analiza Haotična i lažna dekarbonizacija elektroenergetskih sektora na Zapadnom Balkanu je rezultat istraživanja u kojem je učestvovalo više od 100 stručnjaka iz regiona