Životna sredina

EU uvodi oštrija pravila za najštetnije zagađivače vazduha

kvalitet-vazduha-eu

Foto: charlemagne from Pixabay

Objavljeno

29.04.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

29.04.2024.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Evropski parlament usvojio je privremeni sporazum postignut sa državama članica Evropske unije o uvođenju nižih graničnih vrednosti za najštetnije zagađivače vazduha, kao i o unapređenju praćenja kvaliteta vazduha. Nova pravila, koja još treba da potvrdi Savet EU, takođe će omogućiti građanima da tuže svoje vlade i dobiju odštetu ako im je zdravlje narušeno lošim kvalitetom vazduha.

Novim pravilima postavljaju se stroža ograničenja i ciljane vrednosti za 2030. godinu za zagađivače vazduha sa ozbiljnim uticajem na zdravlje ljudi, što uključuje suspendovane čestice odnosno mikroskopske, praškaste materije (PM2,5 i PM10), azot-dioksid (NO2) i sumpor-dioksid (SO2). Dozvoljena godišnja koncentracija za PM2,5 će biti više nego prepolovljena, sa 25 µg/m³ na 10 µg/m³, dok će za NO2 će biti tačno upola manja, 20 µg/m³, od sadašnjih 40 µg/m³.

Novi standardi su bliži, ali još uvek ne potpuno u skladu sa smernicama Svetske zdravstvene organizacije (SZO). Međutim, Evropska komisija će imati zadatak da sprovodi reviziju svakih pet godina kako bi se direktiva EU u potpunosti uskladila sa standardima SZO.

Zagađenje vazduha predstavlja ekološki uzrok broj jedan za prevremene smrtne slučajeve u EU i odgovorno je za oko 300.000 takvih slučajeva godišnje, navodi se u saopštenju Evropskog parlamenta.

Zagađenje vazduha izaziva 300.000 preuranjenih smrti godišnje u EU

Nova uredba predviđa i veći broj punktova za merenje kvaliteta vazduha u evropskim gradovima kako bi se indeksi kvaliteta vazduha u EU uskladili i bili uporedivi, jasni i javno dostupni. Ti indeksi će takođe pružati informacije o simptomima povezanim sa skokovima u zagađenju vazduha i zdravstvenim rizicima koji se vezuju za svaki od zagađivača.

Očekuje se da će izmenjena Direktiva o kvalitetu ambijentalnog vazduha (Ambient Air Quality Directive – AAQD) pomoći EU da dostigne svoj cilj da najkasnije 2050. godine ima nulto zagađenje vazduha – nivo zagađenja koji nije štetan po zdravlje i prirodne ekosisteme.

Članice EU mogu tražiti odlaganje od 10 godina pod određenim uslovima

Nova pravila sada treba da usvoji Savet EU, koji predstavlja nacionalne vlade, pre nego što one stupe na snagu. Države članice će tada imati dve godine da se usklade sa direktivom. Izuzetno, zemlje mogu zahtevati odlaganje roka do deset godina pod određenim uslovima, na primer kada se neophodna smanjenja mogu postići samo zamenom značajnog dela postojećih sistema za grejanje domaćinstava.

HEAL: Čist vazduh je pitanje političke volje

Usvajanje sporazuma pozdravila je nevladina organizacija HEAL (EU Healthy Air Coalition), koja predstavlja lekare, zdravstvene radnike, udruženja pacijenata i pružaoce zdravstvenog osiguranja, ali je i pozvala zemlje članice EU da ga potvrde što je pre moguće.

„Oduševljeni smo što su poslanici Evropskog parlamenta danas pokazali čvrstu posvećenost obezbeđivanju čistog vazduha za stotine miliona ljudi širom EU. Čist vazduh je pitanje političke volje, a ne ličnog izbora pojedinca ili načina života,“ rekla je zamenica direktora HEAL-a En Stofer.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

bih epbih spaljivanje otpada te tuzla testiranje

Elektroprivreda BiH odustala od probnog spaljivanja otpada u TE Tuzla

29. april 2024. - Elektroprivreda BiH je saopštila da će ispoštovati zaključke Gradskog veća Grada Tuzla. Bilo planirano sagorevanje 100 tona otpada

Beograd u fokusu izazovi i resenja za odrzivi urbani razvoj Ivan Gazdic

Beograd u fokusu: izazovi i rešenja za održivi urbani razvoj

29. april 2024. - Auto teksta je Ivan Gazdić, advokat i partner u advokatskoj kancelariji Petrikić & Partneri AOD u saradnji sa CMS Reich-Rohrwig Hainz

toplotni talasi ekstremne vrucine privreda ekonomija hrana

Toplotni talasi i ekonomija – kakve su posledice

29. april 2024. - Osim užasnog danka u ljudskim životima, toplotni talasi značajno utiču na ekonomiju, poručio je ekonomista Evropske centralne banke

bih republika srpska litijum poslanici glasanje majevica rudnik

Poslanici RS nisu podržali moratorijum na rudnik litijuma na Majevici, ali borba se nastavlja

29. april 2024. - Inicijativu je u periodu od 19. decembra 2024. godine do 20. januara ove godine podržalo 6.057 građana sa područja četiri lokalne zajednice