Električna energija

EPS do 2027. investira 4,6 milijarde evra, u hidroelektrane i OIE 700 miliona

EPS investicije ekologija

Slika: Balkanmagazin

Objavljeno

30.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

30.10.2019.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda Srbije (EPS) namerava da od 2019. do 2027. godine da uloži 4,6 milijardi evra, od čega će u modernizaciju postojećih i izgradnju novih termoelektrana (TE), kao i u ekologiju biti uloženo 1,6 milijardi evra, u distributivne i korporativne projekte 1,3 milijarde, u sektor uglja milijarda i u modernizaciju hidroelektrana (HE), vetroparkove i solarne elektrane 700 miliona evra.

Na IV stručnoj konferenciji „Investicije i zaštita životne sredine – prioritet EPS-a“ Aleksandar Jakovljević, direktor Sektora za strategiju EPS-a, izjavio je da će ova kompanija na osnovu planova razvoja do 2027. godine investirati oko 4,6 milijardi evra u sve oblasti poslovanja.

Predstavaljući Investicioni plan do 2027. godine on je naveo da su aktivnosti EPS-a usmerene na sigurnost snabdevanja, zadovoljenje ekoloških zahteva, zamenu, rekonstrukciju  i modernizaciju postojeće opreme i objekata, uspostavljanje stabilne ekonomske i finansijske održivosti, kao i dalji razvoj i ulaganja u nove objekte.

Namena investicija:

  • Termoelektrane – 1,6 milijardi – revitalizacije, ekologija i novi projekti
  • Distributivni i korporativni projekti – 1,3 milijarde – nova oprema, metering, SAP, Billing (CIS/CRM)
  • Rudarstvo – 1 milijarda – otvaranje i zatvaranje kopova, eksproprijacija, rekultivacija u RB Kolubara i Kostolac
  • HE i OIE – 700 miliona – revitalizacija HE, 4. agregat u HE Potpeć, nove MHE, solarni park i vetroelektrana u Kostolcu.

Ukupno 1,6 milijardi evra je do 2017. namenjeno revitalizaciji TE, gradnji TE Kostolac B3 i zaštiti životne sredine. Jakovljević je u prezentaciji naveo da će samo u zaštitu životne sredine do 2032. biti investirana milijarda evra.

Namena investicija:

  • Zaštita vazduha – 718,4 – odsumporavanje, mere za deNOx i druge mere za praškaste materije u TE
  • Zaštiza zemlje – 156,9 – modernizacija deponija, sistema za transport i odlaganje pepela i šljake u TE
  • Zaštita voda – 40,6 – postrojenje za tretman otpadnih voda i monitoring voda u TE i rudarskim basenima
  • Upravljanje otpadom – 107,2 – eliminacija azbesta, privremeno skladištenje otpada u HE, TE i distribucijama.

U oblasti zaštite životne sredine identifikovano je oko 50 projekata koji moraju da budu sprovedeni do 2032, kako bi postrojenja EPS-a ispoštovala propise utvrđene domaćim zakonodavstvom, Sporazumom o osnivanju Energetske zajednice i regulativom EU.

Jakovljević je istakao da je tek nakon završetka kriznog perioda u Srbiji EPS mogao da krene ulaganje u dostizanje evropskih ekoloških standarda. On je istakao da je EPS u taj proces ušao znatno kasnije od zapadnoevropskih kompanija, ali rezultati su vidljivi.

Emisije praškastih materija smanjene sa oko 66.000 tona u 2003. na 8.500 tona u 2018, rekao je Jakovljević na konferenciji koju je u saradnji sa EPS-om i pod institucionalnim pokroviteljstvom Ministarstva rudarstva i energetike organizovao Balkanmagazin.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

solarna stara dojkinci temska solarne elektrane elektropionir

Prve zadružne solarne elektrane u Srbiji puštene u rad na Staroj planini

30. oktobar 2019. - Godišnji prihodi od prodaje električne energije biće iskorišćeni za projekte koje će predložiti lokalna zajednica staroplaninskih sela

slovenija zeleznica solarne elektrane prozjumeri

Slovenija postavlja solarne elektrane pored pruga kako bi domaćinstva u zgradama postala prozjumeri

30. oktobar 2019. - Posle lokacija pored auto-puteva, Slovenija namerava da za solarne elektrane iskoristi i zemljište koje je u vlasništvu Slovenskih železnica

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan 2030

Srbija usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan do 2030. godine

30. oktobar 2019. - Srbija se uskladila sa vizijom Evrope, izjavila je ministarka Đedović Handanović nakon što je vlada usvojila Integrisani nacionalni energetski i klimatski plan

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

30. oktobar 2019. - Bugarski ESO je od SAD dobio grant za studiju za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz moguće povezivanje sa Italijom