Električna energija

Energetski koridor Istok-Zapad proći će od Turske do Crne Gore

Energetski koridor Istok Zapad Turske Crne Gore

Foto: USDTA

Objavljeno

24.07.2024.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

24.07.2024.

Država

,

Komentari

comments icon

0

Podeli

Bugarski Elektroenergien sistemen operator (ESO) dobio je od Sjedinjenih Država bespovratna sredstva za studiju izvodljivosti za Energetski koridor Istok-Zapad između Turske i Crne Gore, uz mogućnost povezivanja sa Italijom. U projekat su uključene Grčka, Severna Makedonija, Kosovo* i Albanija.

Direktorka Agencije Sjedinjenih Država za trgovinu i razvoj (USDTA) Eno T. Ebong potpisala je sporazum o grantu od 1,5 miliona dolara sa izvršnim direktorom ESO-a Angelinom Cačevim za razvoj mreže za prenos električne energije, da bi se obnovljivi izvori lakše integrisali i da bugarski državni operator sistema prenosa poveća kapacitet za izvoz u susedne zemlje. ESO je pokrenuo projekat za Energetski koridor Istok-Zapad da bi se povezale mreže Turske, Bugarske, Grčke, Severne Makedonije, Albanije i Crne Gore, sa mogućnošću dosezanja do Italije.

Indikativno je što Srbije na spisku nema, mada Cačev jeste rekao da se njegova kompanija konsultovala sa Elektromrežom Srbije. Dodao je da je na sastancima sa svim operatorima prenosnog sistema – TSO-ovima – potvrđena izvodljivost predložene investicije.

Inače, Crna Gora je sa Italijom već povezana kablom Monita. Srbija je deo Transbalkanskog elektroenergetskog koridora od Rumunije do Crne Gore. Unutar Balkana je u razvoju još nekoliko takvih projekata.

Grčka pritom namerava da uspostavi podmorske veze sa Italijom, Kiprom i Egiptom, a tako i sa još zemalja. Bugarska i Rumunija učestvuju u projektu interkonekcije sa Gruzijom i Azerbejdžanom koja bi prolazila po dnu Crnog mora.

Black and Veatch odabran da sprovede studiju izvodljivosti

Studija za Energetski koridor Istok-Zapad će obuhvatiti i planiranje dve reverzibilne hidroelektrane u Bugarskoj, objavilo je Ministarstvo energetike te zemlje. Ova inicijativa je od ključnog značaja za efikasno korišćenje zelene energije u pokrivanju vršne potrošnje u Jugoistočnoj Evropi i održavanju stabilnosti mreže.

Naime, zbog rasta proizvodnje struje iz solarnih elektrana, elektroenergetski sistem je sredinom dana često preopterećen. To obara cene na berzama električne energije, pa elektrane na ugalj trpe gubitke. Fotonaponska postrojenja i vetroparkovi u regionu se takođe često isključuju sa mreže, što pak smanjuje prihode njihovim vlasnicima.

Kapaciteti za skladištenje nisu dovoljni te se javlja deficit u večernjem piku potrošnje. Tek ostaje da se vidi šta će biti pri hladnim talasima na zimu, kada fotonaponska postrojenja slabije rade.

USTDA će upotrebljavajući američke tehnologije doprineti ublažavanju klimatske krize tako što će dati podršku Bugarskoj u ispunjavanju svojih ciljeva u dekarbonizaciji elektroenergetskog sektora i uvećanju kapaciteta iz obnovljivih izvora energije, naglasila je Ebong. Otkrila je i da će studiju sprovesti konsultantska firma Black and Veatch.

Energetski koridor Istok-Zapad će umanjiti račune za struju

Bugarska sprovodi dekarbonizaciju domaće proizvodnje električne energije gašenjem termoelektrana na ugalj, koje je dosad u velikoj meri provođeno stihijski, i porastom upotrebe obnovljivih izvora.

Hitar razvoj elektroenergetske infrastrukture je jako značajan za omogućavanje međusobnog deljenja zelene energije i efikasne upotrebe, s obzirom na uzlet obnovljivih izvora u energetskom miksu u zemljama Jugoistočne Evrope, kazao je Cačev.

Energetski koridor Istok-Zapad će potrošačima umanjiti troškove i doprineti obaranju emisija, izjavio je ambasador SAD u Bugarskoj Kenet Merten.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Ember Svet 2024 potrebe hladjenjem hladenjem rasta temperature fosilnih goriva

Ember: Svet je 2024. potrebe za hlađenjem usled rasta temperature pokrio iz fosilnih goriva

24. jul 2024. - Obnovljivi izvori i nuklearna energija su 2024. pokrili 79,1 odsto globalnog rasta potražnje za strujom. Učešće fosilnih goriva je bilo veće nego udeo pripisan porastu temperature.

Americka firma obustavila razvoj natrijumskih baterija postao neisplativ

Američka firma obustavila razvoj natrijumskih baterija – postao neisplativ

24. jul 2024. - Bedrock Materials je u SAD osvojio poverenje investitora radom na razvoju tehnologije natrijumskih baterija, ali je odlučio da odustane

hrvatska socijalni plan za klimatsku politiku zelena tranzicija

Hrvatska će potrošiti 1,6 milijardi evra na mere iz Socijalnog plana za klimatsku politiku

24. jul 2024. - Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije održalo je javnu raspravu o Socijalnom planu za klimatsku politiku

Turska glavnog cvorista prenos zelene struje EU

Turska se nadmeće za poziciju glavnog čvorišta za prenos zelene struje u EU

24. jul 2024. - Turska, Azerbejdžan, Gruzija i Bugarska pokreću projekat za prenos struje koji bi mogao da bude konkurent predloženoj podmorskoj vezi Gruzije i Rumunije