Električna energija

Elektroprenos BiH izgradio dalekovod 110 kV u susret novim vetroparkovima

Foto: Pixabay

Objavljeno

17.10.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

17.10.2018.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprenos BiH, nezavisni operator prenosnog sistema Bosne i Hercegovine (BiH), završio je izgradnju dalekovoda 110 kV Tomislavgrad-Kupres, čime je obezbedio sigurno snabdevanje Kupreške visoravni električnom energijom i omogućio preuzimanje električne energije od planiranih vetroparkova u toj oblasti.

Vrednost investicije u dalekovod ukupne dužine 32,6 km je 4,43 miliona KM (oko 2,27 miliona evra). Radove je izveo domaći konzorcijum koji čine Dalekovod d.o.o. Mostar i Umel-Dalekovodmontaža Tuzla, saopštio je Elektroprenos BiH.

Po rečima generalnog direktora kompanije Elektroprenos BiH Matana Žarića, tom investicijom osigurano je ne samo dvostrano napajanje opštine Kupres, već se ostvaruje i elektroenergetska veza centralna Bosna – zapadna Hercegovina, a stvoreni su i uslovi za preuzimanje energije od planiranih vetroparkova na Kupreškoj visoravni.

Završetak izgradnje vetroparka Jelovača planira se u novembru

Vetropark Jelovača, koji treba da postane drugi operativni vetropark u Bosni i Hercegovini (BiH), gradi F.L. Wind, jedan od nezavisnih proizvođača električne energije u BiH.

Opština Tomislavgrad je nedavno saopštila da se završetak izgradnje vetroparka Jelovača planira početkom novembra, nakon čega sledi probni rad i zatim komercijalna proizvodnja.

Jelovača, sa 18 turbina ukupne instalisane snage 36 MW, će biti drugi po redu vetropark u opštini Tomislavgrad, gde je u martu ove godine pušten u rad prvi vetropark u BiH, Mesihovina.

Turbine vetroparka Jelovača instalira proizvođač turbina Siemens Gamesa, koji je u većinskom vlasništvu nemačke tehnološke kompanije Siemens. Siemens Gamesa će tokom petogodišnjeg perioda biti zadužen i za upravljanje vetroparkom i njegovo održavanje, saopštila je kompanija u februaru.

Siemens je isporučio turbine i za vetropark Mesihovina, projekat Elektroprivrede Hrvatske Zajednice Herceg Bosne  (EPHZHB), u vlasništvu Federacije BiH (FBiH) koji će održavati tokom prve dve godine rada.

U BiH se grade i drugi vetroparkovi. Elektroprivreda BiH (EPBiH), koja je takođe u vlasništvu FBiH, planira da vetropark Podveležje, vrednosti 83 miliona evra, pusti u pogon u poslednjem kvartalu 2019. godine.

U Republici Srpskoj, drugom entitetu BiH, u toku su aktivnosti koje prethode izgradnji vetroparka Hrgud instalisane snage 48 MW, čija se vrednost procenjuje na 65 miliona evra, od čega će nemačka razvojna banka KfW odobriti do EUR 60 miliona evra u formi kredita Elektroprivredi Republike Srpske (ERS).

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

severna makedonija novi zakoni energetika oie cms Marija Filipovska Jelcic

Marija Filipovska Jelčić, CMS: Šta donose novi energetski zakoni Severne Makedonije

17. oktobar 2018. - Marija Filipovska Jelčić objasnila je za Balkan Green Energy News novine koje donose zakoni o energetici i obnovljivim izvorima energije

srbija suncarlito beta solar tokeni subotica solarna elektrana

SunCarlito Beta emitovao digitalne tokene za finansiranje solarne elektrane kod Subotice

17. oktobar 2018. - U veoma kratkom periodu ovo je druga ponuda digitalnih tokena - inovativnog načina finansiranja - u sektoru energetike u Srbiji

svetska banka zabrana nuklearke

Svetska banka ukinula zabranu finansiranja projekata nuklearne energije

17. oktobar 2018. - Svetska banka će podržati projekte za produženje radnog veka postojećih nuklearki i ubrzati uvođenje malih modularnih reaktora (SMR)

hrvatska evropska komisija cene struje privreda zagreb

Evropska komisija savetuje Zagreb: Više zelene energije i fleksibilnosti sniziće visoke cene struje za privredu

17. oktobar 2018. - Cene električne energije za firme u Hrvatskoj u prvoj polovini 2024. bile su treće najviše u EU, pa je Evropska komisija predložila mere