OIE

U Albaniji nastaje najkompleksnija hibridna elektrana na svetu

U Albaniji najkompleksnija hibridna elektrana svetu

Foto: Belinda Balluku / Facebook

Objavljeno

16.12.2021.

Država

Komentari

0

Podeli

Objavljeno

16.12.2021.

Država

Komentari

0

Podeli

Hidroelektrana Vau i Dejës će postati integrisani centar za proizvodnju energije, izjavila je ministarka infrastrukture i energetike Albanije Belinda Balluku nakon završetka solarne elektrane na brani akumulacije. Ona je podsetila na plan da se na jezeru instalira i plutajuća fotonaponska centrala i otkrila zamisao da se sistem dodatno pojača vetroelektranom.

Pušten u rad 1970, Vau i Dejës je jedna od najstarijih hidroelektrana u Albaniji, koja skoro stoodstotno zavisi od te tehnologije za proizvodnju struje. U okviru napora da se izvori energije diverzifikuju, državna elektroprivreda KESH je odlučila da postrojenje nadogradi solarnim panelima i vetroturbinama i tako ga učini hibridnom elektranom.

Prva etapa je okončana, budući da je na brani Ćirsać, jednoj od njih tri na akumulaciji, završeno postavljanje solarne elektrane, izvestila je državna novinska agencija ATA. Projekat je predviđao instaliranje 5,1 megavata i godišnju proizvodnju od sedam gigavat-sati.

EBRD finansira plutajući fotonaponski projekat na istoj akumulaciji

Ministarka infrastrukture i energetike Belinda Balluku izjavila je da će na ovoj lokaciji biti integrisani centar za proizvodnju energije, ukazavši na plan koji datira iz 2018. da se na površini jezera postavi solarna elektrana od 12,9 megavata. Evropska banka za obnovu i razvoj je u aprilu objavila da je odobrila zajam od 9,1 miliona evra za taj poduhvat, ukupno vredan 14 miliona evra. Balluku je istom prilikom otkrila zamisao da se pridoda i vetropark.

U planu je postavljanje fotonaponskih panela na drugoj od tri brane i na zgradama u okviru hidroelektrane

Vau i Dejës se nalazi na severozapadu Albanije i ima snagu 250 megavata. Upravnik KESH-a Ergys Verdho naveo je da će fotonaponski paneli biti postavljeni i na brani Zadeja i na zgradama u okviru hidroelektrane.

Ministarka Balluku je kazala da, uprkos posledicama energetske krize, neće biti povećanja cena električne energije za domaćinstva i mala preduzeća.

Vau i Dejës na putu da postane najkompleksnija hibridna elektrana

Cengiz Enerji je prošlog meseca saopštio da je počeo da prikuplja podatke o jačini i smeru vetra oko svoje ogromne hidro-solarne elektrane Aşağı Kaleköy na istoku Turske i da će je učiniti prvom hibridnom elektranom na svetu sa tri izvora struje. To znači da KESH ide korak dalje jer namerava da kombinuje solarne panele na brani s plutajućim fotonaponskim sistemom.

Hidroelektrana Aşağı Kaleköy ima snagu 510 megavata, a pridodata joj je solarna elektrana od 80 megavata.

Vetroturbine i solarni paneli su posebno kompatibilni – hibridni projekti su sve popularniji uporedo sa ekspanzijom proizvodnje energije iz obnovljivih izvora

Hibridne elektrane investitorima donose uštede u troškovima na ime mrežarine i skladištenja struje, jer integrisanim upravljanjem operater može kupcima da obezbedi stabilnije snabdevanje. Kombinovanje više izvora je postalo popularno s ekspanzijom obnovljive energije. Hidroelektrane obično raspolažu znatnim prostorom za solarne panele.

Uparivanje vetra i solara je posebno efikasno, jer vetroturbine proizvode struju noću, kada nema sunca, i zimi, kada je učinak fotonaponskih pogona slabiji. Elektrane se nazivaju hibridnim i ukoliko uključuju baterije ili sisteme za vodonik. Postoje i primeri kombinovanja obnovljivih izvora s postrojenjima koja rade na gas ili druga fosilna goriva.

Širom Balkana niču projekti za proširivanje kapaciteta hidroelektrana fotonaponskim postrojenjima

Norveška kompanija Statkraft je ove godine instalirala prvu plutajuću solarnu elektranu u Albaniji, na akumulaciji svoje hidroelektrane Banja. U susedstvu, Elektroprivreda Crne Gore (EPCG) se sprema da izgradi solarne elektrane na branama kod svoje hidrocentrale Perućica i da na jezero postavi plutajući fotonaponski sistem.

Slični projekti su u razvoju u Bosni i Hercegovini, Grčkoj, Srbiji i Rumuniji, a u Sloveniji je trenutno u izgradnji solarna elektrana od 2,6 megavata kod hidrocentrale Zlatoličje.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

EU-kompletira-Industrijski-plan-zeleni-dogovor-zakonom-dekarbonizaciji-industrije

EU kompletira Industrijski plan za zeleni dogovor zakonom o dekarbonizaciji industrije

16. decembar 2021. - Zakon o potpunoj dekarbonizaciji industrije bi uskoro mogao da stupi na snagu, čime bi EU zaokružila Industrijski plan za zeleni dogovor

uvoz-struje-severna-makedonija

Severna Makedonija: Solar doveo do smanjenja uvoza struje na svega 2,75% potrošnje

16. decembar 2021. - Rast instalisanih kapaciteta solarnih elektrana u Severnoj Makedoniji bio je 2023. za 251% veći nego prethodne godine

HEP-izgradi-reverzibilnu-hidroelektranu-Blaca-pola-gigavata

HEP se sprema da izgradi reverzibilnu hidroelektranu Blaca od pola gigavata

16. decembar 2021. - Kapacitet za turbinski režim rada HEP-ove reverzibilne hidroelektrane Blaca iznosio bi 498 megavata, a pumpe bi radile na najviše 489 megavata

EU-subvencionise-sedam-projekata-zelenog-vodonika-720-miliona-evra

EU subvencioniše sedam projekata zelenog vodonika sa 720 miliona evra

16. decembar 2021. - Projekti zelenog vodonika odabrani su na prvoj aukciji u okviru inicijative Evropska banka za vodonik