OIE

Elektroprivreda HZHB kupuje vetroparkove, solarne elektrane i hidroelektrane

Elektroprivreda HZHB kupuje vetroparkove, solarne elektrane i hidroelektrane

Slika: Manuel de la Fuente from Pixabay

Objavljeno

21.05.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

21.05.2021.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Elektroprivreda HZHB (EPHZHB) raspisala je javni poziv za kupovinu vetroparkova, solarnih elektrana i hidroelektrana snage 1 megavat (MW) ili više, koje su u razvoju ili su već u pogonu.

Elektroprivreda HZHB istražuje mogućnost integracije u svoj proizvodni portfelj već gotovih ili u visokom stepenu razvijenih projekata obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, navodi se u javnom pozivu. Ova kompanija je jedna od retkih u regionu koja prozvodi samo zelenu energiju, i to u hidroelektranama i vetroparkovima, a izgradila je i prvu vetroelektranu u BiH – Mesihovinu.

EPHZHB je treća elektroprivreda u regionu koja se odlučila na ovaj korak, posle Hrvatske elektroprivrede (HEP) i Elektroprivrede BiH (EPBiH). Energetske kompanije, posebno državne, na ovaj način žele da ubrzaju svoju energetsku tranziciju o povećaju udeo zelene energije u prozvodnji.

Slične javne pozive objavile su još dve kompanije u regionu – HEP i EPBiH

EPHZHB će kod izbora solarnih elektrana dati prednost projektima sa većim brojem sunčanih sati, boljim mikrolokacijskim uslovima i prostorno planskom dokumentacijom spremnom za razvoj projekta. Minimalni uslov za razmatranje ponude je posedovanje lokacijske dozvole.

Prednost kod izbora vetroelektrana imaće projekti koji imaju građevinsku dozvolu i lokacije odnosno postojeće elektrane sa više od 2.500 sati rada godišnje. I ovde je neophodan uslov lokacijska dozvola.

Uslov za hidroelektrane je samo da su snage iste ili veće od 1 MW.

Fizička i pravna lica ponude mogu slati do 31. decembra, piše u javnom pozivu.

HEP kupuje projekte sa instalisanom snagom od 60 MW

HEP je prvi javni poziv za preuzimanje projekata za obnovljive izvore energije objavio u februaru 2019, a drugi jula 2020. Oba javna poziva razlikovala su se od onog koji je objavilo EPBIH novembra 2020. i ovog koji je sada objavio EPHZHB. Naime, hrvatska kompanija je osim partnera – fizičkih i pravnih lica, koji su spremni da projekte prodaju, tražila i lokalne samouprave sa kojima bi zajedno gradila solarne elektrane.

EPBiH je svoj javni poziv završio poslednjeg dana prošle godine, a direktor Damir Andelija izjavio je da pregovaraju o kupovini 15 projekata.

Na drugoj strani, HEP je saopštio da je sa 11 opština i gradova već dogovorio gradnju solarnih elektrana snage 120 MW, a otkupljuje i 60 MW u privatnim projektima u razvoju.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

RatedPower vebinar Optimizacija solarnih i BESS projekata uz RatedPower

Rezime vebinara: Kako brže i pametnije projektovati solarne elektrane i baterije na Balkanu uz softver RatedPower

21. maj 2021. - RatedPower je organizovao je vebinar na kom je predstavio softver koji olakšava i ubrzava projektovanje solarnih elektrana i baterijskih sistema

razgovori o energetskoj tranziciji sa aleksandrom kišom

Razgovor o energetskoj tranziciji sa Aleksandrom Kišom: tokenizacija može da ubrza zelenu tranziciju

21. maj 2021. - Gost šeste epizode podkasta Razgovori o energetskoj tranziciji bio je Aleksandar Kiš, direktor firme Token Invest

hrvatska hera prikljucak na mrezu metodologija

Hrvatska konačno uklanja veliku prepreku za investicije u obnovljivu energiju

21. maj 2021. - Hrvatska energetska regulatorna agencija saopštila je da je utvrdila predlog metodologije za utvrđivanje naknade za priključenje na mrežu

Kriticne sirovine su nova nafta, a evropski elektronski otpad je rudnik

Kritične sirovine su nova nafta, a evropski elektronski otpad je rudnik

21. maj 2021. - Elektronski otpad u Evropi krije blago od oko milion tona kritičnih sirovina godišnje, dovoljno da formira liniju brodskih kontejnera od Pariza do Ciriha