x
Newsletter Image
NE PROPUSTITE NAŠ NJUZLETER
PRIJAVA

Vaša imejl adresa je sigurna kod nas

x
Newsletter Image
NE PROPUSTITE NAŠ NJUZLETER
PRIJAVA

Your email is safe with us

Nikolić EPHZHB: Poteškoće postoje, ali zeleni energetski razvoj je moguć i ostvariv

28.04.2020. | Komentari: 0Autor:

Slika: Miroslav Nikolić
Nikolić EPHZHB: Poteškoće postoje, ali zeleni energetski razvoj je moguć i ostvariv

Proces energetske tranzicije polako uzima maha u državama Zapadnog Balkana. Među elektroprivredama, koje su nosioci elektroenergetskih sistema, u ovom procesu posebno se istakla Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne (EPHZHB), koja je sa dva nova kapaciteta iz obnovljivih izvora – hidroelektrana Mostarsko Blato i vetroelektrana Mesihovina, pokazala da je zeleni energetski razvoj moguć i ostvariv.

Miroslav Nikolić, rukovodilac razvoja za obnovljive izvore energije i energetsku efikasnost u EPHZHB, u intervjuu za naš portal kaže da ne ide uvek sve glatko i da su prepreke brojne, ali da praćenje najnovijih trendova, tehnologija i primena najboljih svetskih praski može biti dobar put da se ostvari cilj i uhvati korak sa energetskom tranzicijom.

Sa Nikolićem smo razgovarali na Jahorini, gde je u okviru projekta REPCONS održana regionalna radionica, koja je okupila stručnjake iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Srbije.

Uz albansku elektroprivredu EPHZHB je jedina u regionu koja je 100% zasnovana na obnovljivim izvorima energije. Koliko to olakšava energetsku tranziciju za vašu kompaniju?

Svakako da nam to olakšava tranziciju jer nemamo problema s emisijama i imamo fleksibilnu proizvodnju. Tranzicija, a posebno dekarbonizacija izaziva dosta problema, koje mi nemamo. Međutim, pojavljuju se drugi izazovi, kao što je distribuirana proizvodnja, balansiranje neupravljivih izvora energije i slično, koje moramo rješavati.

Troškovi balansiranja su prilično veliki u BiH, ali mi balansiramo sami sebe, pa trenutno izbjegavamo povećane troškove

Najveći je izazov integriranje intermitentnih obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav. Mi imamo jednu vjetroelektranu, Mesihovinu, i planiranje proizvodnje ne može biti u potpunosti točno. Troškovi balansiranja i odstupanja su prilično veliki u ovom našem sustavu u BiH, a sve to opterećuje našu kompaniju.

Zatim, neriješene stvari u regulatornom okviru u BiH, u vezi sa balansno odgovornim skupinama i nepostojanje pravilnika o balansiranju, na primjer. Istina mi balansiramo sami sebe, pa trenutno izbjegavamo te povećane troškove, ali to radimo nauštrb proizvodnje u našim elektranama.

S povećanjem proizvodnje iz obnovljivih izvora, a to se već događa, jer je sada na mreži i vjetroelektrana Jelovača, stvar se komplicira i sa svakom novom takvom elektranom dolazi do sve većih izazova.

Tu su i tehnički problemi jer električna mreža nije u potpunosti prilagođena, od distribucijske razine – za distribuiranu proizvodnju, do visokog napona i prijenosne mreže – za nove vjetroelektrane i velike solarne elektrane. Jedino rješenje su ulaganja u poboljšanje mreže.

Koliko EPHZHB može da utiče na rešavanje tih regulatornih i tehničkih problema?

Kad se radi o tehničkim problemima, u distribucijskoj mreži radimo dosta, kontinuirano poboljšavamo performanse, pa su gubici smanjeni ispod deset posto, a uvođenjem SCADA sustava i poboljšanjem mreže omogućavamo priključenje distribuirane proizvodnje.

Na prijenosnu mrežu ne možemo izravno utjecati, ali nastojimo to raditi kroz proaktivno djelovanje, prezentiranje planova i ukazivanje na probleme, te suradnju s BH prijenosom. Nekako mi se čini da će se ovi tehnički problemi prije riješiti nego regulatorni.

U distribucijskoj mreži su gubici smanjeni ispod deset posto

Na rješavanje regulatornih problema ne možemo izravno utjecati, ali ukazujemo na njih, predlažemo rješenja i spremni smo sudjelovati u njihovom rješavanju.

U koje nove proizvodne kapacitete namerava da investira EPHZHB?

Koristimo i planiramo koristiti samo obnovljive izvore energije.  Trenutno razvijamo oko tridesetak projekata, ukupne snage 500-600 MW, koji su u različitim fazama – od početnih istraživanja do pribavljanja dozvola i pripreme za gradnju.

Te administrativne procedure pribavljanja dozvola su kod nas izuzetno zahtjevan posao, mogu dugo potrajati i uzrokuju kašnjenja realizacije, za šta je primjer i vjetroelektrana Mesihovina koja je puštena u pogon prošle godine. Za nju smo izgubili sedam godina samo na papirologiji, iako smo imali i osigurana sredstva i gotov projekt. Uglavnom planiramo gradnju hidroelektrana i vjetroelektrana, ali i ulazak u izgradnju solarnih postrojenja.

CHE Vrilo je planirana za ulazak u pogon 2023, a Poklečani 2025.

Dva najspremnija projekta za realizaciju su crpna hidroelektrana (CHE) Vrilo, sa planiranom snagom od 66 MW, i vjetroelektrana Poklečani. Za CHE Vrilo imamo osigurana sredstva i trenutno smo u fazi ishođenja tih mnogobrojnih suglasnosti, odobrenja, dozvola.

Za VE Poklečani završili smo idejni projekt i studiju utjecaju na okoliš koje su predviđale postavljanje 36 vjetroturbina snage 2 MW, ali su u međuvremenu te tehnologije napredovale, pa radimo reviziju projekta. U ovom trenutku razmatra se snaga od 2,3 do 4,2 MW za pojedinačne agregate. CHE Vrilo je planirana za ulazak u pogon 2023, a Poklečani 2025.

Koje su glavne prepreke za investicije u OIE osim administrativnih problema?

Za Poklečane imamo zainteresirane međunarodne financijske institucije, najveći je problem dobivanje dozvola

Uglavnom nema ozbiljnijih. Financijske institucije su spremne pratiti kvalitetne projekte, a postoje i kvalitetni izvođači.

Za Poklečane imamo zainteresirane međunarodne financijske institucije koje bi ušle u projekt. Najveći je problem dobivanje dozvola, sve je to skupa izuzetno komplicirano i dugotrajno i postoje brojne administrativne barijere.

USAID je u sklopu svog projekta napravio jedan prijedlog otklanjanja tih barijera i predao ga entitetskim vladama. Vlada FBiH je zatim zadužila resorna ministarstva da to razmotre i sprovedu, ali na žalost, do sada ništa značajno nije učinjeno.

Kome bi smetalo da se to sredi?

Ni meni to nije jasno. Istina, kompliciran je sustav u BiH, ima preplitanja nadležnosti i po horizontali – između različitih resora, a i po vertikali – između općina, županija, federacije, sve do državne razine. Svi smo toga svjesni.

Evo, ja se obnovljivim izvorima bavim 20 godina i na svim konferencijama i stručnim skupovima se upozorava na to, ali nije ostvaren značajniji napredak.

Jedan od najvažnijih ciljeva projekta REPCONS je da se više čuje reč struke. Zašto je to važno?

Bilo bi itekako značajno da se to dogodi, da donositelji odluka čuju i uvaže riječ struke te mi nastojimo i kroz ovakve skupove dati svoj doprinos i postavke za djelovanje vlasti, da budu svjesni svih problema i izazova koji nas očekuju i time im olakšati donošenje pravih odluka i politika koje će omogućiti napredak i olakšati tranziciju.

Svima mora biti jasno da prvenstveno zbog nas samih trebamo raditi na energetskoj tranziciji, da bi bilo bolje svima nama, našoj djeci

Svima mora biti jasno da prvenstveno zbog nas samih trebamo raditi na energetskoj tranziciji, da bi bilo bolje svima nama, našoj djeci, za bolju budućnost cijelog ovoga prostora. Ali, isto tako mi imamo obveze koje smo prihvatili i koje trebamo ispuniti, tako da mislim da bi struka trebala imati veću ulogu.

Između ostalog sam i predsjednik Udruge za obnovljive izvore energije Gospodarske komore  Federacije BiH, i već godinama nastojimo ukazati na ove probleme iz stručne perspektive. Nadam se da će i REPCONS projekt pomoći da dopremo do onih koji donose odluke.

Kako će se pandemija korona virusa odraziti na energetsku tranziciju, dekarbonizaciju?

Recesija će vjerojatno voditi do smanjenja potražnje za energijom a to do smanjenja cijena iste, što dalje vodi do smanjenja isplativosti investicija u energetske projekte a to će svakako imati utjecaja na tranziciju i dekarbonizaciju. Kratkotrajna recesija ne bi značajno utjecala na tranziciju, mogla bi biti čak i stimulativna.

Pojačat će se konkurencija i profitirat će isplativije tehnologije. Troškovi ključnih obnovljivih tehnologija, poput sunca i vjetra, daleko su niži nego u prethodnim razdobljima i imaju značajan potencijal biti pokretač pozitivnih gospodarskih gibanja i otvaranja novih radnih mjesta što otvara dodatne mogućnosti tranzicije.

U svakom slučaju, svaka neprilika i nevolja pa tako i ova je ujedno i prijetnja i prilika. Na koju stranu će se ovo okrenuti ovisi isključivo o svima nama.

Komentari (0)

Budite prvi da unesete komentar za ovaj clanak.

Unesi Komentar

Molimo sačekajte... Unesite obavezna polja. Desila se greška, molimo osvežite stranicu i pokušajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat.