OIE

Vlada FBiH dodeljuje koncesiju EPHZHB za gradnju reverzibilne HE Vrilo

Foto: Pixabay

Objavljeno

18.01.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

18.01.2019.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) donela je odluku o postupku dodele koncesije za izgradnju reverzibilne hidroelektrane (HE) Vrilo snage 66 MW na reci Šuici u opštini Tomislavgrad.

Postupak se sprovodi na osnovu samoinicijativne ponude ponuđača JP Elektroprivreda HZHB (EPHZHB) iz Mostara, u skladu sa Zakonom o koncesijama i Pravilima o postupku dodele koncesija, navodi se u saopštenju entitetske vlade.

Objekat reverzibilne hidroelektrane Vrilo tretiran je kao prioritetni objekat od javnog interesa, pa su za njegovu izgradnju odobrena kreditna sredstva od strane nemačke razvojne banke KfW preduzeću EPHZHB u iznosu od 100 miliona evra, navodi se u saopštenju.

Hidroelektrana Vrilo imaće dva agregata ukupne instalisane snage 66 MW, a puštanje u rad se očekuje 2023. godine. Godišnja proizvodnja HE Vrilo se planira na nivou 196 GWh električne energije, prema najavi na sajtu EPHZHB.

EPHZHB je 16. jula 2018. godine održao svečanost polaganja kamena temeljca za izgradnju hidroelektrane Vrilo na Šuici, reci ponornici.

KfW finansirao i VE Mesihovina

KfW je finansirao i projekat izgradnje Vetroparka (VE) Mesihovina instalisane snage 50,6 MW, čiji je glavni investitor bio EPHZHB.

KfW je za projekat vredan oko 82 miliona evra obezbedio kredit od 71 milion evra.

Mesihovina, prva vetroelektrana u Bosni i Hercegovini (BiH), puštena je u rad u martu 2018. godine.

Za prvih osam meseci rada, VE Mesihovina proizvela je oko 85 GWh električne energije, preneli su lokalni mediji.

U novembru 2018. godine, Marinko Gilja, generalni direktor EPHZHB-a, izjavio je u intervjuu za Jabuka.tv da će kompanija lobirati da se VE Mesihovina uključi u sistem podsticaja za obnovljive izvore energije (OIE), u koji nije ušla zbog nedostatka slobodnih dinamičkih kvota.

EPHZHB nastaviće sa proizvodnjom kapaciteta iz obnovljivih izvora, a snage je usmerila na proizvodne projekte CHE Vrilo, VE Poklečani, VE Velika Vlajna/Jastrebinka, kao i na aktivnosti pripreme za izgradnju malih hidroelektrana i solarnih elektrana, izjavio je Gilja.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Benzin iz vazduha

Benzin iz vazduha

18. januar 2019. - Nova tehnologija kombinuje direktno hvatanje CO2 iz vazduha sa sintezom goriva koje se može koristiti bez izmene postojećih motora.

LONGi rumunija energetska tranzicija 541 mw

LONGi daje zamah energetskoj tranziciji Rumunije trijumfom tehnologije zadnjeg kontakta na solarnom projektu od 54.1 MW

18. januar 2019. - Solarna elektrana od 54.1 MW u Rumuniji s modulima kompanije LONGi Solar sa zadnjim kontaktom treba da bude priključena na mrežu u četvrtom kvartalu.

geotermalni potencijal hrvatska

Potvrđen značajan geotermalni potencijal za daljinsko grejanje u Velikoj Gorici

18. januar 2019. - Proizvodnja samo iz jedne geotermalne bušotine mogla bi da pokrije skoro 60% potreba gradskog sistema grejanja.

najveća plutajuca solarna elektrana u evropi

Najveća plutajuća solarna elektrana u Evropi počela s radom

18. januar 2019. - U Francuskoj je puštena u rad najveća plutajuća solarna elektrana u Evropi – Les Ilots Blandin.