Životna sredina

Zijin širi Rudnik bakra Majdanpek bez celovite ekološke studije

Zijin Rudnik bakra Majdanpek ekoloske studije

Slika: Horjaraul from Pixabay

Objavljeno

09.11.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

09.11.2020.

Država

Komentari

comments icon

0

Podeli

Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu i Društvo mladih istraživača iz Bora podneli su žalbe Vladi Srbije protiv odluke da dozvoli kompaniji Zijin da proširi Rudnik bakra Majdanpek bez studije o uticaju na životnu sredinu.

Ministarstvo zaštite životne sredine donelo je u septembra rešenje da Serbia Zijin Copper nema obavezu da izradi studiju o proceni uticaja na životnu sredinu za povećanje flotacije Rudnika bakra Majdanpek. Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu – RERI i Društvo mladih istraživača iz Bora, gde je sedište kineske firme, žalili su se Vladi Srbije.

Kinesko preduzeće namerava da podigne kapacitet flotacije sa šest na 11 miliona tona godišnje. Zahtev vladi da odredi da li je studija neophodna podnelo je u julu, ali je izostavilo projekat odlaganja flotacijske jalovine, naveo je RERI u objavi.

Odvojena studija ne bi obelodanila ukupan uticaj

U flotaciji se korisni sastojci mineralnih sirovina odvajaju od nekorisnih, a krajnji proizvod prerade rude bakra nastaje flotacijska jalovina. Taj segment može imati najnegativniji uticaj na životnu sredinu.

Kineski Zijin namerava da gotovo udvostruči kapacitet rudnika bakra u istočnoj Srbiji

Ukoliko bi se za odlaganje jalovine izrađivala posebna studija, ne bi bilo moguće ispravno proceniti celokupan uticaj odlaganja jalovine nastale flotacijom na životnu sredinu, napominje institut.

„Odlaganje jalovine je deo tehnološkog procesa i ne može se izdvojiti iz projekta, posebno jer ima uticaj u toku formiranja jalovišta, rada postrojenja flotacije i dugoročno nakon prestanka eksploatacije. Bojim se, da će ovakvim pristupom nakon završetka rada flotacije, Srbija dobiti još jednu zaboravljenu rudarsku deponiju kakvih već ima više od dve stotine“, ističe Toplica Marjanović, inženjer zaštite životne sredine i bivši radnik RTB Bor-a, kojeg je Zijin preuzeo pre dve godine.

Odluka ministarstva je nezakonita

Povećanjem flotacije povećava se i uticaj flotacije na vodu, vazduh i zemljište, na generisanje otpada i potrošnju energenata, te je nemoguće ove procese razdvajati kroz dve odvojene studije, insistiraju u RERI-ju. Saopštili su da je nemoguće utvrditi uticaj projekta na životnu sredinu ukoliko se izdvoji jalovište i ne postoji kontrola celog proizvodnog procesa.

Odluka ministarstva je nezakonita, budući da nije objavilo dokumentaciju na svojoj veb stranici, navode aktivisti i ukazuju na nepoznanice o idejnom projektu, izvod iz urbanističkog plana, uslove Zavoda za zaštitu prirode i druge faktore. Javnosti nije omogućeno da učestvuje u postupku procene uticaja na životnu sredinu, poručuje RERI.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

Zakon o upravljanju otpadom, Crna Gora, zabrana jednokratne plastike

Crna Gora zabranila tanke plastične kese

9. novembar 2020. - Crna Gora je uvela zabrane i ograničenja za upotrebu plastičnih kesa i jednokratne plastične ambalaže

visekratna ambalaza za poneti

U Danskoj uvedeno rešenje za prekomerno korišćene ambalažne plastike – depozitni sistem sa višekratnim čašama

9. novembar 2020. - Grad Orhus u Danskoj testira depozitni sistem za višekratne čaše za poneti u nameri da smanji ambalažni otpad

Veliki pacificki tepih smeca

Veliki pacifički tepih smeća može da se očisti u narednoj deceniji

9. novembar 2020. - Ocean Cleanup tvrdi da bi sa 7,5 milijardi dolara mogao da za deset godina očisti celokupno smeće nagomilano u Pacifiku

Ponovo, Pionir otvorena skola, e-otpad

Ponovo – grupa mladih ljudi daje novi život starim uređajima

9. novembar 2020. - Ponovo je projekat za popravku i ponovno korišćenje elektronike i baterija. Vodi ga Pionir slobodna škola iz Kikinde.