Životna sredina

Vučić tvrdi da će EU proglasiti Jadar strateškim projektom, a aktivisti spremaju žalbe

Vucic EU Jadar strateskim projektom aktivisti zalbe

Foto: Predsednik Evropskog saveta Antonio Kosta, predsednik Srbije Aleksandar Vučić i predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Dati Bendo / EC - Audiovisual Service)

Objavljeno

26.03.2025.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Objavljeno

26.03.2025.

Komentari

comments icon

0

Podeli

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je u Briselu da će Evropska komisija „za sedam ili osam dana“ dati strateški status projektu Jadar kompanije Rio Tinto za iskopavanje i preradu rude litijuma kod Loznice. Marš sa Drine i druge evropske ekološke organizacije najavili su u tom slučaju žalbu kao i na više upravo odobrenih projekata u Evropskoj uniji, uključujući one za rudnike litijuma u Portugaliji i Španiji i rudnik bakra i zlata Rovina u Rumuniji.

Evropska komisija je juče odobrila prvih 47 strateških projekata na teritoriji EU za dobijanje presudno važnih sirovina i to najviše za proizvodnju baterija. U objavi stoji da će „odluka o mogućem odabiru“ predloga za investicije u trećim zemljama za dobijanje tog statusa „biti usvojena u kasnijoj fazi“. Po Zakonu o kritičnim sirovinama (CRMA) Evropske unije, ovakvi strateški projekti imaju pravo na administrativnu podršku i finansiranje.

EU će „za sedam ili osam dana“ proglasiti projekat Jadar kod Loznice strateškim, uveren je predsednik Srbije Aleksandar Vučić. On je to izjavio u Briselu posle sastanka s najvišim zvaničnicima EU. Reč je o planu britansko-australijskog rudarskog giganta Rio Tinto da otvori podzemni rudnik litijuma i postrojenje za preradu na zapadu Srbije, zajedno s pratećim deponijama.

Kontroverze oko projekta Jadar su od 2021. godine izazvale više talasa masovnih protesta. Na portalu Balkan Green Energy News možete hronološki pregledati najvažnije događaje od 2001, kada je Rio Tinto došao u Srbiju.

Novaković: Nismo igralište za rudarsku mafiju

Marš sa Drine iz Srbije je s grupom nevladinih organizacija i udruženja iz Rumunije, Nemačke, Španije i Portugala reagovao na odluku Evropske komisije, a potom i na Vučićevu izjavu. Najavili su da će pokrenuti sporove protiv dodele strateškog statusa problematičnim projektima rudnika. Lokalno stanovništvo i zaštitnici i zaštitnice životne sredine se već dugo bore da ih spreče, piše u proglasu.

Među njima su istakli Jadar, zatim litijumske rudnike Mina do Barroso i Mina do Romano u Portugaliji i Mina Doade i Mina Las Navas u Španiji te plan za rudnik zlata i bakra Rovina u Rumuniji.

Ekološke grupe su angažovale advokate da ospore proglašavanje nekoliko projekata rudnika strateškim

„Mi nismo igralište za rudarsku mafiju. Naši advokati u Evropi završavaju pravne žalbe za poništavanje ove odluke. Rio Tinto je pokazao nepoštovanje vladavine prava u Srbiji“, izjavila je Bojana Novaković iz Marša sa Drine. Optužila je EU da radi litijuma podržava uništavanje životne sredine i korupciju.

Izvlačenje jeftinih sirovina za automobilsku industriju u Nemačkoj i na drugim mestima ugrožava način života stanovništva u Kovas do Barosu i okolini na severu Portugalije, istakao je lokalni aktivista Nelson Gomes.

„Mi koji živimo od održivog stočarstva i zavisimo od čistih reka i zelenih pašnjaka, jedino bismo dobili nepogodnosti. Predlog je daleko od pravične tranzicije – sektor rudarstva u Portugaliji se ne pridržava propisa, a vlasti ne čine ništa“, naglasio je.

Otvoreni kop Rovina za zlato i bakar će uništiti netaknutu prirodu i raseliti zajednice, a odluka Evropske komisije legitimizuje projekat kojeg su sudovi u Rumuniji proglasili ilegalnim, navodi aktivistkinja Roksana Penča-Bradacan.

Rudnici litijuma s obe strane nemačko-češke granice

Na meti ekoloških aktivista je i litijumski rudarski projekat Zinnvald u Nemačkoj, ali on (još) nije proglašen strateškim. Inače, ta lokacija je u istom kraju gde i strateški projekat za rudnik litijuma Cínovec, koji bi se nalazio odmah preko granice, u Češkoj.

„Ne uzima se u obzir kumulativni uticaj ova dva velika rudnika na zaštićena područja i na susedna sela i gradove. Iz prošlosti našeg regiona znamo da što su rudnici veći, to je veća šteta. Nećemo to dozvoliti ponovo“, izjavila je Anja Veber iz Berenštajna kod lokacije Zinnvald.

Usred sve jačeg geopolitičkog pritiska, EU želi partnerstva za rudne minerale sa trećim zemljama i da ojača domaću rudarsku proizvodnju metala potrebnih za energetsku tranziciju, ocenili su Marš sa Drine, Bürgerinitiative Bärenstein, MiningWatch Romania, MiningWatch Portugal i Iberian Mining Observatory.

CRMA omogućava zaobilaženje javnog interesa, dodali su. Aktivisti i pogođene zajednice su već od izrade nacrta tog zakona upozoravali na nekompatibilnost sa, na primer, Direktivom EU o staništima, Okvirnom direktivom o vodama i Direktivom o pticama.

Komentara: (0)

Budite prvi i ostavite komentar na ovaj članak.

Unesite vaš komentar
Molimo sačekajte... Molimo vas popunite obavezna polja Dogodila se greška, osvežite stranu pa probajte ponovo. Vaš komentar je uspešno poslat na moderaciju.

Slični članci

srbija program zastite prirode koalicija 27

Koalicija 27: Predlog programa zaštite prirode Srbije nema ambicizne ciljeve, konkretne mere, jasne indikatore uspeha

26. mart 2025. - Ministarstvo zaštite životne sredine pripremilo je Predlog programa zaštite prirode Republike Srbije 2026-2031, sa Akcionim planom do 2028.

vecne hemikalije ribe istrazivanje more

Zanemareni rizik večnih hemikalija: kombinacija više supstanci u dozvoljenim količinama i dalje opasna

26. mart 2025. - Istraživači iz Engleske tvrde da postojeći propisi nisu adekvatni jer se limiti odnose pojedinačne večne hemikalije, dok su ljudi i drugi organizmi izloženi mešavini više njih

srbija hibridi benzinci kriza

Hibridna vozila pretekla benzince na tržištu u Srbiji

26. mart 2025. - Srpska asocijacija uvoznika vozila i delova kaže da je u prvom kvartalu rast tržišta novih automobila i lakih komercijalnih vozila snažan

Hrvatska predlog investicija za 650 miliona evra prihoda od emisija

Hrvatska objavila predlog investicija za 650 miliona evra prihoda od emisija

26. mart 2025. - Hrvatska u okviru EU ETS-a računa na 650 miliona evra iz aukcija dozvola za emisije gasova s efektom staklene bašte do 2030